Kalendar prošlosti.
Stranica 3 / 5.
Stranica 3 / 5. • 1, 2, 3, 4, 5
Re: Kalendar prošlosti.
Najduži meč u povijesti profesionalnog tenisa - 2010.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 24,lipnja završen je najduži meč u povijesti profesionalnog tenisa, i po vremenskom trajanju i po broju gemova. Igrači su bili Amerikanac John Isner i Francuz Nicolas Mahut, a meč je odigran u sklopu prvog kruga Wimbledona. Meč je počeo dva dana prije u 18:13 poslijepodne po britanskom vremenu, igralo se do 21:07 u noći, a zatim je igra prekinuta i nastavljena sljedećeg dana u 14:05.
I taj dan se igralo do pada mraka u 21:10. Konačno, na današnji dan meč je nastavljen u 15:43 i napokon je završio u 16:48. Ukupno se igralo 11 sati i 5 minuta. Odigrana su čak 183 gema, a rezultati po setovima bili su 6-4, 3-7, 6-7, 7-6, 70-68. Posljednji, peti set, trajao je rekordnih 8 sati i 11 minuta i imao je 138 gemova. Meč je oborio još niz dotadašnjih rekorda. Primjerice, ostvaren je najveći broj asova u meču, čak 113 za Isnera.
Mahut je ostvario 103 asa, tako da ih je u cijelom meču bilo čak 216. Pobijedio je Amerikanac John Isner, ali je on nakon meča bio tako iscrpljen da je u drugom krugu katastrofalno izgubio od Nizozemca Thiema de Bakkera 0–6, 3–6, 2–6. Tako je bio umoran da u tom meču nije uspio ostvariti niti jedan as. Povukao se čak i iz natjecanja parova te godine u Wimbledonu.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 24,lipnja završen je najduži meč u povijesti profesionalnog tenisa, i po vremenskom trajanju i po broju gemova. Igrači su bili Amerikanac John Isner i Francuz Nicolas Mahut, a meč je odigran u sklopu prvog kruga Wimbledona. Meč je počeo dva dana prije u 18:13 poslijepodne po britanskom vremenu, igralo se do 21:07 u noći, a zatim je igra prekinuta i nastavljena sljedećeg dana u 14:05.
I taj dan se igralo do pada mraka u 21:10. Konačno, na današnji dan meč je nastavljen u 15:43 i napokon je završio u 16:48. Ukupno se igralo 11 sati i 5 minuta. Odigrana su čak 183 gema, a rezultati po setovima bili su 6-4, 3-7, 6-7, 7-6, 70-68. Posljednji, peti set, trajao je rekordnih 8 sati i 11 minuta i imao je 138 gemova. Meč je oborio još niz dotadašnjih rekorda. Primjerice, ostvaren je najveći broj asova u meču, čak 113 za Isnera.
Mahut je ostvario 103 asa, tako da ih je u cijelom meču bilo čak 216. Pobijedio je Amerikanac John Isner, ali je on nakon meča bio tako iscrpljen da je u drugom krugu katastrofalno izgubio od Nizozemca Thiema de Bakkera 0–6, 3–6, 2–6. Tako je bio umoran da u tom meču nije uspio ostvariti niti jedan as. Povukao se čak i iz natjecanja parova te godine u Wimbledonu.
Re: Kalendar prošlosti.
Kako je osnovana prva masonska velika loža u povijesti? - 1717.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 24,lipnja, upravo na Ivanje 1717., osnovana je u Londonu prva masonska velika loža u povijesti. Ona je nastala udruživanjem četriju engleskih loža, triju iz Londona i jedne iz Westminstera. Ta velika loža izvorno se zvala Velika loža Londona i Westminstera (Grand Lodge of London and Westminster), a kasnije je preimenovana u Prvu veliku ložu Engleske (Premier Grand Lodge of England).
Danas je ona u sastavu Ujedinjene velike lože Engleske (United Grand Lodge of England – UGLE), jedne od najmoćnijih svjetskih masonskih institucija, čiji je veliki meštar danas bratić britanske kraljice Elizabete II. - princ Edward, vojvoda od Kenta. Za prvog velikog meštra Velike lože Londona i Westminstera izabran je 45-godišnji Anthony Sayer.
Osnivanje na današnji dan sv. Ivana Krstitelja održano je u gostionici "Goose and Gridiron" (Guska i Rešetka) u dvorištu crkve sv. Pavla u Londonu.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 24,lipnja, upravo na Ivanje 1717., osnovana je u Londonu prva masonska velika loža u povijesti. Ona je nastala udruživanjem četriju engleskih loža, triju iz Londona i jedne iz Westminstera. Ta velika loža izvorno se zvala Velika loža Londona i Westminstera (Grand Lodge of London and Westminster), a kasnije je preimenovana u Prvu veliku ložu Engleske (Premier Grand Lodge of England).
Danas je ona u sastavu Ujedinjene velike lože Engleske (United Grand Lodge of England – UGLE), jedne od najmoćnijih svjetskih masonskih institucija, čiji je veliki meštar danas bratić britanske kraljice Elizabete II. - princ Edward, vojvoda od Kenta. Za prvog velikog meštra Velike lože Londona i Westminstera izabran je 45-godišnji Anthony Sayer.
Osnivanje na današnji dan sv. Ivana Krstitelja održano je u gostionici "Goose and Gridiron" (Guska i Rešetka) u dvorištu crkve sv. Pavla u Londonu.
Re: Kalendar prošlosti.
Erwin Rommel postao najmlađi feldmaršal u njemačkoj kopnenoj vojsci - 1942.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 22,lipnja 1942. godine unaprijeđen je njemački general Erwin Rommel u čin feldmaršala, čime je nagrađen za uspješno zauzimanje grada Tobruka u današnjoj Libiji. Naime, Rommel je još od prethodne godine (1941.) bio zapovjednik Njemačkog afričkog korpusa (Deutsches Afrikakorps, DAK), koji je u međuvremenu prerastao u cijelu oklopnu armiju (Panzerarmee Afrika).
Dobivanjem novog čina, Rommel je postao najmlađi feldmaršal u njemačkoj kopnenoj vojsci. Naime, u to doba bilo mu je 50 godina. Najstariji feldmaršal bio je u to vrijeme Gerd von Rundstedt, sa 66 godina. Ukupno je Hitler tijekom svog razdoblja na vlasti imenovao 26 njemačkih feldmaršala, što je točno isti broj koliko ih je imao i Napoleon Bonaparte.
Zanimljivo je da su njemački feldmaršali dobivali specijalne palice koje su označavale njihov položaj. Bile su to tzv. maršalske palice (Marschallstab), dugačke oko 48-49 centimetara. Ukrašene su zlatom i baršunom, te njemačkim željeznim križevima i orlovima. Nedavno je na aukciji Kesselringova maršalska palica dosegla cijenu od 731,600 američkih dolara.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 22,lipnja 1942. godine unaprijeđen je njemački general Erwin Rommel u čin feldmaršala, čime je nagrađen za uspješno zauzimanje grada Tobruka u današnjoj Libiji. Naime, Rommel je još od prethodne godine (1941.) bio zapovjednik Njemačkog afričkog korpusa (Deutsches Afrikakorps, DAK), koji je u međuvremenu prerastao u cijelu oklopnu armiju (Panzerarmee Afrika).
Dobivanjem novog čina, Rommel je postao najmlađi feldmaršal u njemačkoj kopnenoj vojsci. Naime, u to doba bilo mu je 50 godina. Najstariji feldmaršal bio je u to vrijeme Gerd von Rundstedt, sa 66 godina. Ukupno je Hitler tijekom svog razdoblja na vlasti imenovao 26 njemačkih feldmaršala, što je točno isti broj koliko ih je imao i Napoleon Bonaparte.
Zanimljivo je da su njemački feldmaršali dobivali specijalne palice koje su označavale njihov položaj. Bile su to tzv. maršalske palice (Marschallstab), dugačke oko 48-49 centimetara. Ukrašene su zlatom i baršunom, te njemačkim željeznim križevima i orlovima. Nedavno je na aukciji Kesselringova maršalska palica dosegla cijenu od 731,600 američkih dolara.
Re: Kalendar prošlosti.
Hitler porazio i ponizio Francusku - 1940.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 22,lipnja 1940. Adolf Hitler osobno je prihvatio predaju Francuske u Drugom svjetskom ratu. Za lokaciju gdje će se predaja obaviti namjerno je odabrao šumu Compiègne, isto mjesto na kojem se Njemačka morala predati na kraju Prvog svjetskog rata. Hitler je čak naredio da se iz muzeja donese vagon u kojem je 1918. potpisana za Njemačku ponižavajuća predaja, i u tom vagonu je sad ponižena Francuska. Hitler je čak sjeo u isto sjedalo na kojem je sjedio francuski maršal Foch kad je 1918. prihvaćao predaju. Da bi dodatno ponizio francuskog generala Charlesa Huntzigera, koji je potpisivao predaju, Hitler je nakon pročitane preambule osorno napustio vagon i prepustio fledmaršalu Keitelu da riješi preostale formalnosti.
Među visokopozicioniranim nacistima koji su promatrali Hitlerov trijumf u Compiègneu bili su Hermann Göring, Rudolf Hess i Joachim von Ribbentrop. Potrebno je razumjeti da je Hitlerova osvetnička gesta imala korijen u poniženju koje je čitava Njemačka doživjela 1918. pri predaji u Compiègneu. Naime, Njemačka se u Prvom svjetskom ratu predala bez da je vojno bila poražena, pa su mnogi Nijemci predaju shvatili kao izdaju. To poniženje bilo je jedan od glavnih uzroka Drugog svjetskog rata. Naime, Nijemci su bili ogorčeni što su olako izgubili Prvi svjetski rat, pa su željeli još jedan rat kao priliku za revanš protivnicima.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 22,lipnja 1940. Adolf Hitler osobno je prihvatio predaju Francuske u Drugom svjetskom ratu. Za lokaciju gdje će se predaja obaviti namjerno je odabrao šumu Compiègne, isto mjesto na kojem se Njemačka morala predati na kraju Prvog svjetskog rata. Hitler je čak naredio da se iz muzeja donese vagon u kojem je 1918. potpisana za Njemačku ponižavajuća predaja, i u tom vagonu je sad ponižena Francuska. Hitler je čak sjeo u isto sjedalo na kojem je sjedio francuski maršal Foch kad je 1918. prihvaćao predaju. Da bi dodatno ponizio francuskog generala Charlesa Huntzigera, koji je potpisivao predaju, Hitler je nakon pročitane preambule osorno napustio vagon i prepustio fledmaršalu Keitelu da riješi preostale formalnosti.
Među visokopozicioniranim nacistima koji su promatrali Hitlerov trijumf u Compiègneu bili su Hermann Göring, Rudolf Hess i Joachim von Ribbentrop. Potrebno je razumjeti da je Hitlerova osvetnička gesta imala korijen u poniženju koje je čitava Njemačka doživjela 1918. pri predaji u Compiègneu. Naime, Njemačka se u Prvom svjetskom ratu predala bez da je vojno bila poražena, pa su mnogi Nijemci predaju shvatili kao izdaju. To poniženje bilo je jedan od glavnih uzroka Drugog svjetskog rata. Naime, Nijemci su bili ogorčeni što su olako izgubili Prvi svjetski rat, pa su željeli još jedan rat kao priliku za revanš protivnicima.
Re: Kalendar prošlosti.
Operaciju Barbarossa (Hitlerov napad na SSSR) vodila su tri feldmaršala plemića - 1941.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 22,lipnja započela je Operacija Barbarossa – napad Sila osovine na Sovjetski Savez. Aktivirano je preko tri milijuna pripadnika njemačkih Oružanih snaga (Wehrmachta) i postrojbi njihovih saveznika. Operacija Barbarossa bila je svakako jedna od najvećih vojnih operacija u povijesti ratovanja, a možda upravo i najveća. Ime je dobila po njemačkom srednjovjekovnom vladaru Fridriku Barbarossi iz dinastije Hohenstaufen. Inače, Fridrikov nadimak „Barbarossa“ na talijanskom jeziku znači „crvena brada“ (isto što i njemački „Rotbart“).
Kako je izgledao početak Operacije Barbarossa? Invazija na SSSR izvršena je na fronti dugačkoj tisućama kilometara. Njemačke snage bile su podijeljene na tri grupe armija:
- Grupa armija Sjever (Heeresgruppe Nord) – s ciljem zauzimanja baltičkog područja i Lenjingrada.
- Grupa armija Centar (Heeresgruppe Mitte) – s ciljem zauzimanja Moskve.
- Grupa armija Jug (Heeresgruppe Süd) – s ciljem zauzimanja Ukrajine i daljnjeg napredovanja na jugu.
Svaka od grupa armija bila je pod zapovjedništvom jednog njemačkog feldmaršala:
- Grupa armija Sjever – feldmaršal Wilhelm von Leeb.
- Grupa armija Centar - feldmaršal Fedor von Bock.
- Grupa armija Jug - feldmaršal Gerd von Rundstedt.
Zanimljivo je da su sva trojica tih feldmaršala bili od prije plemići (što se vidi i po vezniku „von“ ispred njihovih prezimena). Naime, feldmaršal von Leeb bio je bavarski plemić (s viteškom titulom), a feldmaršali von Bock i von Rundstedt bili su pruskog plemićkog podrijetla (prusko plemstvo bilo je znamenito po tradiciji služenja u vojsci).
Već na današnji dan izvršena su snažna bombardiranja gradova u SSSR-u, i to na području koje su sovjeti držali u nekadašnjoj Poljskoj. Uskoro su sve tri grupe armija počele napredovati i potiskivati Crvenu armiju. Paradoksalno je da je Wehrmacht izvojevao tijekom Operacije Barbarossa mnoge taktičke pobjede, ali mu je na kraju ipak izmaknuo glavni strateški cilj – uništenje sovjetskih obrambenih snaga.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 22,lipnja započela je Operacija Barbarossa – napad Sila osovine na Sovjetski Savez. Aktivirano je preko tri milijuna pripadnika njemačkih Oružanih snaga (Wehrmachta) i postrojbi njihovih saveznika. Operacija Barbarossa bila je svakako jedna od najvećih vojnih operacija u povijesti ratovanja, a možda upravo i najveća. Ime je dobila po njemačkom srednjovjekovnom vladaru Fridriku Barbarossi iz dinastije Hohenstaufen. Inače, Fridrikov nadimak „Barbarossa“ na talijanskom jeziku znači „crvena brada“ (isto što i njemački „Rotbart“).
Kako je izgledao početak Operacije Barbarossa? Invazija na SSSR izvršena je na fronti dugačkoj tisućama kilometara. Njemačke snage bile su podijeljene na tri grupe armija:
- Grupa armija Sjever (Heeresgruppe Nord) – s ciljem zauzimanja baltičkog područja i Lenjingrada.
- Grupa armija Centar (Heeresgruppe Mitte) – s ciljem zauzimanja Moskve.
- Grupa armija Jug (Heeresgruppe Süd) – s ciljem zauzimanja Ukrajine i daljnjeg napredovanja na jugu.
Svaka od grupa armija bila je pod zapovjedništvom jednog njemačkog feldmaršala:
- Grupa armija Sjever – feldmaršal Wilhelm von Leeb.
- Grupa armija Centar - feldmaršal Fedor von Bock.
- Grupa armija Jug - feldmaršal Gerd von Rundstedt.
Zanimljivo je da su sva trojica tih feldmaršala bili od prije plemići (što se vidi i po vezniku „von“ ispred njihovih prezimena). Naime, feldmaršal von Leeb bio je bavarski plemić (s viteškom titulom), a feldmaršali von Bock i von Rundstedt bili su pruskog plemićkog podrijetla (prusko plemstvo bilo je znamenito po tradiciji služenja u vojsci).
Već na današnji dan izvršena su snažna bombardiranja gradova u SSSR-u, i to na području koje su sovjeti držali u nekadašnjoj Poljskoj. Uskoro su sve tri grupe armija počele napredovati i potiskivati Crvenu armiju. Paradoksalno je da je Wehrmacht izvojevao tijekom Operacije Barbarossa mnoge taktičke pobjede, ali mu je na kraju ipak izmaknuo glavni strateški cilj – uništenje sovjetskih obrambenih snaga.
Re: Kalendar prošlosti.
Hrvatska pobjeda nad Turcima kod Siska - 1593.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 22,lipnja dogodila se pokraj Siska najslavnija hrvatska pobjeda nad Turcima Osmanlijama. Do tog vremena Turci su intenzivno pustošili hrvatsko područje, zalijetajući se čak i u susjednu Sloveniju. Osobito je bio zloglasan turski zapovjednik Hasan-paša Predojević. On je 1592. sagradio most preko Kupe u blizini današnje Petrinje i preko njega provaljivao u područja između Save i Kupe. Vrhunac njegove arogantnosti bilo je razdoblje ljeta 1592. kad se utaborio kod rijeke Lomnice u Turopolju i od tamo pustošio čitav kraj južno od Zagreba, spalivši 40 sela u turopoljskom području i okolici.
Iz svog tabora pokraj Lomnice navodno je čak odlazio u lov, kao da je posjednik tog područja. Sljedeće godine Hasan-paša je pokušao osvojiti Sisak, stratešku utvrdu na utoku Kupe u Savu. Zanimljivo je da su zapovjednici obrane sisačke utvrde bili svećenici, jer je ona bila u vlasništvu zagrebačkog Kaptola. Kad je Hasan-paša opsjeo Sisak, u pomoć utvrdi priskočila je združena vojska hrvatskog bana Tome Erdödyja i austrijskih zapovjednika Eggenberga i Auersperga.
Na današnji dan došlo je do bitke. Hasan-paša je neoprezno postavio svoju vojsku u loš taktički položaj, tako da joj je rijeka Kupa bila iza leđa. Kad je kršćanska vojska uspjela potisnuti Turke, ovi su se dali u bijeg i velikim dijelom utopili u Kupi. Pobjeda nad Turcima glasno je odjeknula u Europi. Papa Klement VIII. poslao je Tomi Erdödyju pohvalno pismo, a pohvalio ga je i moćni španjolski kralj Filip II. Za nagradu, Toma je imenovan vitezom Reda sv. Otkupitelja.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 22,lipnja dogodila se pokraj Siska najslavnija hrvatska pobjeda nad Turcima Osmanlijama. Do tog vremena Turci su intenzivno pustošili hrvatsko područje, zalijetajući se čak i u susjednu Sloveniju. Osobito je bio zloglasan turski zapovjednik Hasan-paša Predojević. On je 1592. sagradio most preko Kupe u blizini današnje Petrinje i preko njega provaljivao u područja između Save i Kupe. Vrhunac njegove arogantnosti bilo je razdoblje ljeta 1592. kad se utaborio kod rijeke Lomnice u Turopolju i od tamo pustošio čitav kraj južno od Zagreba, spalivši 40 sela u turopoljskom području i okolici.
Iz svog tabora pokraj Lomnice navodno je čak odlazio u lov, kao da je posjednik tog područja. Sljedeće godine Hasan-paša je pokušao osvojiti Sisak, stratešku utvrdu na utoku Kupe u Savu. Zanimljivo je da su zapovjednici obrane sisačke utvrde bili svećenici, jer je ona bila u vlasništvu zagrebačkog Kaptola. Kad je Hasan-paša opsjeo Sisak, u pomoć utvrdi priskočila je združena vojska hrvatskog bana Tome Erdödyja i austrijskih zapovjednika Eggenberga i Auersperga.
Na današnji dan došlo je do bitke. Hasan-paša je neoprezno postavio svoju vojsku u loš taktički položaj, tako da joj je rijeka Kupa bila iza leđa. Kad je kršćanska vojska uspjela potisnuti Turke, ovi su se dali u bijeg i velikim dijelom utopili u Kupi. Pobjeda nad Turcima glasno je odjeknula u Europi. Papa Klement VIII. poslao je Tomi Erdödyju pohvalno pismo, a pohvalio ga je i moćni španjolski kralj Filip II. Za nagradu, Toma je imenovan vitezom Reda sv. Otkupitelja.
Re: Kalendar prošlosti.
Atentat na Stjepana Radića u Beogradu - 1928.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 20,lipnja dogodio se najpoznatiji atentat u hrvatskoj povijesti. U dvorani beogradske Narodne skupštine ubijena su dva hrvatska zastupnika, jedan je smrtno ranjen, a još dvojica su teško ranjena, ali su preživjela. Taj pokolj počinio je srpski zastupnik Puniša Račić iz Narodne radikalne stranke. Čitav se slučaj odigrao na sljedeći način: Puniša Račić za govornicom skupštine držao je govor o srpskim interesima u državi SHS. Između ostalog je rekao: "Otvoreno kažem da ću upotrijebiti i drugo oružje, koje treba da zaštiti interese srpstva." U dvorani se digla velika graja kao reakcija na Račićeve prijetnje.
Hrvatski zastupnik dr. Ivan Pernar viknuo je Račiću i srpskim radikalima: "Opljačkali ste begove!" Puniša Račić na to se razljutio i i tražio od predsjedavajućeg Ninka Perića da kazni Pernara. "Kazni ili ću ja njega da kaznim", zaprijetio je Račić. Predsjedavajući je na to prekinuo sjednicu. Tada je Puniša Račić izvadio iz džepa revolver.
Dva Srbina pokušala su ga spriječiti da puca, no on ih je odgurnuo. Račić je prvo pucao u dr. Ivana Pernara, pogodivši ga s dva metka. Zatim je pokušao naciljati Svetozara Pribičevića (Radićevog srpskog saveznika u skupštini), no ovaj se uspio skloniti. Metak koji je Račić ispalio na Pribičevića pogodio je hrvatskog zastupnika Đuru Basaričeka, koji je poginuo. Sljedeći metak ispucao je Račić u Stjepana Radića koji je sjedio u prvoj klupi.
Na to je Stjepanov nećak Pavle Radić potrčao na Račića, na što je ovaj povikao: "Ha! Baš tebe trebam!" i ubio ga metkom. Na kraju je Račić pucao i u hrvatskog zastupnika Ivana Granđu, a zatim mirno izašao na ulicu. Sve u svemu, Đuro Basariček i Pavle Radić ubijeni su, Stjepan Radić dobio je smrtnu ranu od koje je umro mjesec i pol kasnije, a Ivan Granđa i Ivan Pernar sačuvali su život, ali su ranjeni. Puniša Račić uhićen je i osuđen na 20 godina zatvora. Upravitelj zatvora ustupio mu je čitav prvi kat svoje vile koja je bila izvan kruga zatvora. Imao je tri kažnjenika kao osobnu poslugu. Umro je tek 1944. godine, kad su ga partizani po ulasku u Beograd dali strijeljati.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 20,lipnja dogodio se najpoznatiji atentat u hrvatskoj povijesti. U dvorani beogradske Narodne skupštine ubijena su dva hrvatska zastupnika, jedan je smrtno ranjen, a još dvojica su teško ranjena, ali su preživjela. Taj pokolj počinio je srpski zastupnik Puniša Račić iz Narodne radikalne stranke. Čitav se slučaj odigrao na sljedeći način: Puniša Račić za govornicom skupštine držao je govor o srpskim interesima u državi SHS. Između ostalog je rekao: "Otvoreno kažem da ću upotrijebiti i drugo oružje, koje treba da zaštiti interese srpstva." U dvorani se digla velika graja kao reakcija na Račićeve prijetnje.
Hrvatski zastupnik dr. Ivan Pernar viknuo je Račiću i srpskim radikalima: "Opljačkali ste begove!" Puniša Račić na to se razljutio i i tražio od predsjedavajućeg Ninka Perića da kazni Pernara. "Kazni ili ću ja njega da kaznim", zaprijetio je Račić. Predsjedavajući je na to prekinuo sjednicu. Tada je Puniša Račić izvadio iz džepa revolver.
Dva Srbina pokušala su ga spriječiti da puca, no on ih je odgurnuo. Račić je prvo pucao u dr. Ivana Pernara, pogodivši ga s dva metka. Zatim je pokušao naciljati Svetozara Pribičevića (Radićevog srpskog saveznika u skupštini), no ovaj se uspio skloniti. Metak koji je Račić ispalio na Pribičevića pogodio je hrvatskog zastupnika Đuru Basaričeka, koji je poginuo. Sljedeći metak ispucao je Račić u Stjepana Radića koji je sjedio u prvoj klupi.
Na to je Stjepanov nećak Pavle Radić potrčao na Račića, na što je ovaj povikao: "Ha! Baš tebe trebam!" i ubio ga metkom. Na kraju je Račić pucao i u hrvatskog zastupnika Ivana Granđu, a zatim mirno izašao na ulicu. Sve u svemu, Đuro Basariček i Pavle Radić ubijeni su, Stjepan Radić dobio je smrtnu ranu od koje je umro mjesec i pol kasnije, a Ivan Granđa i Ivan Pernar sačuvali su život, ali su ranjeni. Puniša Račić uhićen je i osuđen na 20 godina zatvora. Upravitelj zatvora ustupio mu je čitav prvi kat svoje vile koja je bila izvan kruga zatvora. Imao je tri kažnjenika kao osobnu poslugu. Umro je tek 1944. godine, kad su ga partizani po ulasku u Beograd dali strijeljati.
Re: Kalendar prošlosti.
Irsku napali muslimanski pirati iz Sjeverne Afrike - 1631.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 20,lipnja 1631. godine pirati s područja Sjeverne Afrike napali su obalu Irske, udaljenu tisućama kilometara od njihove domovine. Napadnuto je bilo mjesto Baltimore na krajnjem jugu Irske, u grofoviji Cork. Pirati su poharali tu lokaciju i zarobili preko 100 ljudi. Ti su zarobljenici završili većinom kao robovi na muslimanskim galijama ili u haremima. Procjenjuje se da se samo nekoliko njih uspjelo vratiti u Irsku.
Napadači su bili vrlo neobičnog podrijetla. Naime, radilo se o piratima iz Sjeverne Afrike kojima je vođa bio Murat Reis. Taj piratski admiral bio je zapravo rođeni Nizozemac, imenom Jan Janszoon. Nekoć se bavio gusarenjem za Nizozemsku, no zarobili su ga berberski pirati kod Kanarskih otoka. Preobraćen je na Islam, pa je postao muslimanski pirat. Imao je sjedište u gradu Salé na obali današnjeg Maroka. Taj se grad nalazi u blizini današnje marokanske prijestolnice Rabata tj. sjeverno od poznate Casablance.
Spomenuti Nizozemac Jan Janszoon tj. Murat Reis bio je vrhovni vođa tog piratskog uporišta, koje je funkcioniralo kao svojevrsna nezavisna država. Pljačkali su po Sredozemlju, Nizozemskoj, pa čak i po dalekom Islandu i Irskoj. Uzimali bi zarobljenike koje su prodavali u Sjevernoj Africi kao robove. Jana Janszoona neki nazivaju i „plavokosi Arapin“.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 20,lipnja 1631. godine pirati s područja Sjeverne Afrike napali su obalu Irske, udaljenu tisućama kilometara od njihove domovine. Napadnuto je bilo mjesto Baltimore na krajnjem jugu Irske, u grofoviji Cork. Pirati su poharali tu lokaciju i zarobili preko 100 ljudi. Ti su zarobljenici završili većinom kao robovi na muslimanskim galijama ili u haremima. Procjenjuje se da se samo nekoliko njih uspjelo vratiti u Irsku.
Napadači su bili vrlo neobičnog podrijetla. Naime, radilo se o piratima iz Sjeverne Afrike kojima je vođa bio Murat Reis. Taj piratski admiral bio je zapravo rođeni Nizozemac, imenom Jan Janszoon. Nekoć se bavio gusarenjem za Nizozemsku, no zarobili su ga berberski pirati kod Kanarskih otoka. Preobraćen je na Islam, pa je postao muslimanski pirat. Imao je sjedište u gradu Salé na obali današnjeg Maroka. Taj se grad nalazi u blizini današnje marokanske prijestolnice Rabata tj. sjeverno od poznate Casablance.
Spomenuti Nizozemac Jan Janszoon tj. Murat Reis bio je vrhovni vođa tog piratskog uporišta, koje je funkcioniralo kao svojevrsna nezavisna država. Pljačkali su po Sredozemlju, Nizozemskoj, pa čak i po dalekom Islandu i Irskoj. Uzimali bi zarobljenike koje su prodavali u Sjevernoj Africi kao robove. Jana Janszoona neki nazivaju i „plavokosi Arapin“.
Re: Kalendar prošlosti.
Zašto su masonski simboli stavljeni na američke novčanice? - 1782.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 20.lipnja 1782. godine američki Kongres usvojio je dizajn Velikog pečata Sjedinjenih Američkih Država (Great Seal of the United States). Taj se pečat danas nalazi na američkim novčanicama od jednog dolara. Izgled tog pečata asocira uvelike na masonsku simboliku, što je dovelo do raznih tumačenja. Veliki pečat ima dvije strane:
– prednja strana sadrži američkog orla,
- stražnja strana sadrži piramidu s okom i geslo „Novus ordo seclorum“.
Prednja strana pečata (s orlom) zapravo se danas koristi kao američki državni grb. Orao u kandžama drži 13 strijela i maslinovu grančicu. Osobito je zanimljiva stražnja strana pečata, na kojoj je prikazana krnja piramida na kojoj se nalazi oko u trokutu. Riječ je o tzv. „svevidećem oku“ ili „oku providnosti“, koje se često pojavljuje u masonskoj simbolici.
Broj 13 pojavljuje se u mnogo oblika na pečatu. Već smo spomenuli 13 strijela u orlovim kandžama. Dapače, maslinova grančica prikazuje se s 13 listova i 13 plodova maslina. Iznad orla nalazi se 13 zvjezdica, a na prsima mu je štit s 13 crveno-bijelih pruga. Nadalje, piramida je izgrađena od 13 slojeva. Čak i gesla „Annuit coeptis“ i "E pluribus unum" imaju oba po 13 slova.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 20.lipnja 1782. godine američki Kongres usvojio je dizajn Velikog pečata Sjedinjenih Američkih Država (Great Seal of the United States). Taj se pečat danas nalazi na američkim novčanicama od jednog dolara. Izgled tog pečata asocira uvelike na masonsku simboliku, što je dovelo do raznih tumačenja. Veliki pečat ima dvije strane:
– prednja strana sadrži američkog orla,
- stražnja strana sadrži piramidu s okom i geslo „Novus ordo seclorum“.
Prednja strana pečata (s orlom) zapravo se danas koristi kao američki državni grb. Orao u kandžama drži 13 strijela i maslinovu grančicu. Osobito je zanimljiva stražnja strana pečata, na kojoj je prikazana krnja piramida na kojoj se nalazi oko u trokutu. Riječ je o tzv. „svevidećem oku“ ili „oku providnosti“, koje se često pojavljuje u masonskoj simbolici.
Broj 13 pojavljuje se u mnogo oblika na pečatu. Već smo spomenuli 13 strijela u orlovim kandžama. Dapače, maslinova grančica prikazuje se s 13 listova i 13 plodova maslina. Iznad orla nalazi se 13 zvjezdica, a na prsima mu je štit s 13 crveno-bijelih pruga. Nadalje, piramida je izgrađena od 13 slojeva. Čak i gesla „Annuit coeptis“ i "E pluribus unum" imaju oba po 13 slova.
Re: Kalendar prošlosti.
U Francuskoj ukinute plemićke titule - 1790.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 19,lipnja 1790. godine, tijekom Francuske revolucije, ukinute su u Francuskoj plemićke titule. Dakako, bio je to značajan događaj, jer je u predrevolucionarnom razdoblju plemstvo u Francuskoj igralo veliku ulogu. Ukidanjem plemićkih titula, francusko je plemstvo izgubilo pravnu povlasticu po kojoj se razlikovalo od ostalih državljana. Naime, ranije su za plemiće i neplemiće vrijedili različiti zakoni, a plemstvo je imalo i porezne povlastice. Francuska revolucija išla je za time da sve te razlike ukine.
U pogledu plemićkih naslova, u Francuskoj je do revolucije postojao doista razgranat sustav od oko 8 rangova i desetak titula. Navedimo francuske plemićke titule od najviših prema najnižima:
- vojvoda (Duc)
- knez (Prince)
- markiz (Marquis)
- grof (Comte)
- vikont (Vicomte)
- vidam (Vidame)
- barun (Baron)
- gospodar (Seigneur)
Tradicionalno su francuski plemići nosili prsten s obiteljskim grbom na prstenjaku desne ruke. Taj prsten naziva se na francuskom jeziku „chevalière“. Mogao se nositi s grbom prema gore (vidljivim) ili prema dolje (prema dlanu). U drugim europskim zemljama plemići su prsten nosili mahom na malom prstu, i to ponegdje lijeve, a ponegdje desne ruke. Francuske plemkinje, za razliku od muškaraca, plemićki prsten nosile su obično na malom prstu, a ne prstenjaku. Plemiće se u Francuskoj, za razliku od drugih europskih zemalja, nije cijenilo toliko po titulama, koliko po starosti obitelji tj. po tome koliko je dugo već imala plemićki status.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 19,lipnja 1790. godine, tijekom Francuske revolucije, ukinute su u Francuskoj plemićke titule. Dakako, bio je to značajan događaj, jer je u predrevolucionarnom razdoblju plemstvo u Francuskoj igralo veliku ulogu. Ukidanjem plemićkih titula, francusko je plemstvo izgubilo pravnu povlasticu po kojoj se razlikovalo od ostalih državljana. Naime, ranije su za plemiće i neplemiće vrijedili različiti zakoni, a plemstvo je imalo i porezne povlastice. Francuska revolucija išla je za time da sve te razlike ukine.
U pogledu plemićkih naslova, u Francuskoj je do revolucije postojao doista razgranat sustav od oko 8 rangova i desetak titula. Navedimo francuske plemićke titule od najviših prema najnižima:
- vojvoda (Duc)
- knez (Prince)
- markiz (Marquis)
- grof (Comte)
- vikont (Vicomte)
- vidam (Vidame)
- barun (Baron)
- gospodar (Seigneur)
Tradicionalno su francuski plemići nosili prsten s obiteljskim grbom na prstenjaku desne ruke. Taj prsten naziva se na francuskom jeziku „chevalière“. Mogao se nositi s grbom prema gore (vidljivim) ili prema dolje (prema dlanu). U drugim europskim zemljama plemići su prsten nosili mahom na malom prstu, i to ponegdje lijeve, a ponegdje desne ruke. Francuske plemkinje, za razliku od muškaraca, plemićki prsten nosile su obično na malom prstu, a ne prstenjaku. Plemiće se u Francuskoj, za razliku od drugih europskih zemalja, nije cijenilo toliko po titulama, koliko po starosti obitelji tj. po tome koliko je dugo već imala plemićki status.
Re: Kalendar prošlosti.
Kako je maleni Kuvajt postao bogata nezavisna država? - 1961.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 19,lipnja 1961. godine ostvarila je država Kuvajt svoju punu nezavisnost od Velike Britanije. Naime, Kuvajt je do tada bio britanski protektorat tj. autonomni šeikat pod zaštitom Ujedinjenog Kraljevstva. Kad je na današnji dan ostvarena puna nezavisnost, dotadašnji kuvajtski šeik Abdulah III. Al-Salim Al-Sabah dobio je novu vladarsku titulu – emir.
Kao prvi emir Kuvajta, Abdulah III. Al-Salim Al-Sabah nije vladao toliko autokratski koliko običavaju arapski vladari na Bliskom Istoku. Naime, emir je već sljedeće godine potpisao kuvajtski ustav, čime je ta država postala ustavna (konstitucionalna) monarhija. Za razliku od apsolutnih monarhija, u kojima vladara ne obvezuju nikakvi zakoni, u ustavnim monarhijama čak i vladar u načelu mora poštovati ustav svoje države.
Ostvarenjem nezavisnosti 1961. godine, Kuvajt je dobio i svoju valutu – kuvajtski dinar – koji je zamijenio dotada korištenu tzv. zaljevsku rupiju. Kuvajtski dinar danas je valuta s najvećom vrijednosti na svijetu. Naime, 1 kuvajtski dinar vrijedi gotovo 20 hrvatskih kuna (sljedeći je najvrjedniji bahreinski dinar koji vrijedi oko 15 kuna). Zanimljivo je da se ne tiskaju novčanice iznad 20 kuvajtskih dinara.
Dakako, Kuvajt je zbog svojih zaliha nafte silno bogata država, premda je površinom nekoliko puta manji od Republike Hrvatske (Kuvajt je 6. na svijetu po veličini dokazanih naftnih rezervi, čak ispred Rusije, SAD-a, Libije i Ujedinjenih Arapskih Emirata).
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 19,lipnja 1961. godine ostvarila je država Kuvajt svoju punu nezavisnost od Velike Britanije. Naime, Kuvajt je do tada bio britanski protektorat tj. autonomni šeikat pod zaštitom Ujedinjenog Kraljevstva. Kad je na današnji dan ostvarena puna nezavisnost, dotadašnji kuvajtski šeik Abdulah III. Al-Salim Al-Sabah dobio je novu vladarsku titulu – emir.
Kao prvi emir Kuvajta, Abdulah III. Al-Salim Al-Sabah nije vladao toliko autokratski koliko običavaju arapski vladari na Bliskom Istoku. Naime, emir je već sljedeće godine potpisao kuvajtski ustav, čime je ta država postala ustavna (konstitucionalna) monarhija. Za razliku od apsolutnih monarhija, u kojima vladara ne obvezuju nikakvi zakoni, u ustavnim monarhijama čak i vladar u načelu mora poštovati ustav svoje države.
Ostvarenjem nezavisnosti 1961. godine, Kuvajt je dobio i svoju valutu – kuvajtski dinar – koji je zamijenio dotada korištenu tzv. zaljevsku rupiju. Kuvajtski dinar danas je valuta s najvećom vrijednosti na svijetu. Naime, 1 kuvajtski dinar vrijedi gotovo 20 hrvatskih kuna (sljedeći je najvrjedniji bahreinski dinar koji vrijedi oko 15 kuna). Zanimljivo je da se ne tiskaju novčanice iznad 20 kuvajtskih dinara.
Dakako, Kuvajt je zbog svojih zaliha nafte silno bogata država, premda je površinom nekoliko puta manji od Republike Hrvatske (Kuvajt je 6. na svijetu po veličini dokazanih naftnih rezervi, čak ispred Rusije, SAD-a, Libije i Ujedinjenih Arapskih Emirata).
Re: Kalendar prošlosti.
Prvi strip o mačku Garfieldu - 1978.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 19,lipnja izašao je prvi strip o mačku Garfieldu, istovremeno u 41 novinama diljem SAD-a. Kreator i autor stripa je proslavljeni Jim Davis koji je mačka nazvao po svom djedu Jamesu A. Garfieldu Davisu. Zanimljivo je da je taj djed dobio ime po američkom predsjedniku Jamesu Garfieldu, koji je ubijen u atentatu 1881. godine. Jim Davis je odrastao na farmi, a kasnije je postao crtač stripova.
Prvo je počeo raditi strip u kojem je glavni lik bila jedna buba, no ustvrdio je da se čitatelji ne mogu poistovjetiti s bubama. Primijetio je da u SAD-u postoji mnogo stripova o psima, a nijedan o mačkama. Zaključio je da ako ljubitelji pasa vole čitati stripove o psima, da bi i brojni ljubitelji mačaka uživali u stripu u kojem bi nastupao mačak. Tako je nastala ideja za Garfielda. Garfieldov vlasnik u stripu zove se Jon Arbuckle, i uvelike je oblikovan po uzoru na samog Davisa, primjerice po zanimanju je također crtač stripova i odrastao je na farmi. Mačak Garfield i njegov vlasnik Jon žive u gradu Muncie u Indiani, baš kao i autor stripa Jim Davis.
U proteklih 30-tak godina popularnost Garfielda je toliko narasla, da je ušao u Guinessovu knjigu rekorda kao najobjavljivaniji strip na svijetu. Objavljuje se u 2580 novina širom svijeta i čita ga oko 263 milijuna čitatelja. Godišnje se proda između 750 milijuna i milijardu dolara robe vezane uz Garfieldov lik (filmovi, igračke, knjige, video-igre i mnogi drugi). Zanimljivo je da je poštanska adresa gmail.com prije bila u upotrebi od strane Garfield.com, ali ju je kasnije otkupio Google.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 19,lipnja izašao je prvi strip o mačku Garfieldu, istovremeno u 41 novinama diljem SAD-a. Kreator i autor stripa je proslavljeni Jim Davis koji je mačka nazvao po svom djedu Jamesu A. Garfieldu Davisu. Zanimljivo je da je taj djed dobio ime po američkom predsjedniku Jamesu Garfieldu, koji je ubijen u atentatu 1881. godine. Jim Davis je odrastao na farmi, a kasnije je postao crtač stripova.
Prvo je počeo raditi strip u kojem je glavni lik bila jedna buba, no ustvrdio je da se čitatelji ne mogu poistovjetiti s bubama. Primijetio je da u SAD-u postoji mnogo stripova o psima, a nijedan o mačkama. Zaključio je da ako ljubitelji pasa vole čitati stripove o psima, da bi i brojni ljubitelji mačaka uživali u stripu u kojem bi nastupao mačak. Tako je nastala ideja za Garfielda. Garfieldov vlasnik u stripu zove se Jon Arbuckle, i uvelike je oblikovan po uzoru na samog Davisa, primjerice po zanimanju je također crtač stripova i odrastao je na farmi. Mačak Garfield i njegov vlasnik Jon žive u gradu Muncie u Indiani, baš kao i autor stripa Jim Davis.
U proteklih 30-tak godina popularnost Garfielda je toliko narasla, da je ušao u Guinessovu knjigu rekorda kao najobjavljivaniji strip na svijetu. Objavljuje se u 2580 novina širom svijeta i čita ga oko 263 milijuna čitatelja. Godišnje se proda između 750 milijuna i milijardu dolara robe vezane uz Garfieldov lik (filmovi, igračke, knjige, video-igre i mnogi drugi). Zanimljivo je da je poštanska adresa gmail.com prije bila u upotrebi od strane Garfield.com, ali ju je kasnije otkupio Google.
Re: Kalendar prošlosti.
Najteži poraz britanske mornarice u povijesti - 1667.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Poraz koji su doživjeli u pohodu koji je počeo na današnji dan 19,lipnja Britanci smatraju najtežim u povijesti svoje mornarice. Tog je dana, naime, nizozemski admiral Michiel de Ruyter (najpoznatiji nizozemski admiral u povijesti) izvršio napad na englesku obalu, probivši se kroz rijeku Temzu prema kopnu i zatim poharavši brodove pred strateškom britanskom lukom Chatham. Nizozemci su uspjeli potopiti čak 13 britanskih brodova i zarobiti dva, od kojih je jedan bio i sam zapovjedni brod (flagship) britanske mornarice - HMS Royal Charles. Britanski kraljevski grb s krme tog broda i danas je u vlasništvu nizozemskog Rijksmuseuma u Amsterdamu. Kasnije je britanska mornarica obnovila snagu i od kraja 17. stoljeća do duboko u 20. stoljeće bila je najjača ratna mornarica na svijetu, dugo vremena održavavši tzv. "Two-Power Standard" (načelo da mora biti barem toliko jaka kao dvije sljedeće mornarice po jakosti zajedno).
[You must be registered and logged in to see this image.]
Poraz koji su doživjeli u pohodu koji je počeo na današnji dan 19,lipnja Britanci smatraju najtežim u povijesti svoje mornarice. Tog je dana, naime, nizozemski admiral Michiel de Ruyter (najpoznatiji nizozemski admiral u povijesti) izvršio napad na englesku obalu, probivši se kroz rijeku Temzu prema kopnu i zatim poharavši brodove pred strateškom britanskom lukom Chatham. Nizozemci su uspjeli potopiti čak 13 britanskih brodova i zarobiti dva, od kojih je jedan bio i sam zapovjedni brod (flagship) britanske mornarice - HMS Royal Charles. Britanski kraljevski grb s krme tog broda i danas je u vlasništvu nizozemskog Rijksmuseuma u Amsterdamu. Kasnije je britanska mornarica obnovila snagu i od kraja 17. stoljeća do duboko u 20. stoljeće bila je najjača ratna mornarica na svijetu, dugo vremena održavavši tzv. "Two-Power Standard" (načelo da mora biti barem toliko jaka kao dvije sljedeće mornarice po jakosti zajedno).
Re: Kalendar prošlosti.
Hrvatske veze Hitlerovog saveznika admirala Horthyja - 1868.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 18,lipnja 1868. godine rođen je znameniti mađarski državnik Miklós Horthy. Bio je na čelu Mađarske više od 24 godine - od 1920. do 1944. godine. Službeno je Mađarska u tom razdoblju bila kraljevina (Magyar Királyság), ali u praksi nije postojao kralj, nego je prijestolje bilo „prazno“. Horthy je u tim uvjetima držao vlast kao „regent Kraljevine Mađarske“ (mađ. „Magyar Királyság Kormányzója“). Horthy je bio konzervativno i umjereno desno orijentiran. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Horthyjeva je Mađarska surađivala s Hitlerom, no ipak je bila prilično umjerena u odnosu na druge desne režime. Primjerice, Židovi nisu bili krvavo proganjani kao u drugim državama. Hitler je na kraju zbog nesuglasica odlučio Horthyja maknuti, a na vlast je doveo fašističku stranku „Strjelastog križa“. Tek tada su u Mađarskoj počele jake deportacije Židova u logore.
Miklós Horthy bio je po rođenju mađarski plemić iz obitelji Horthy de Nagybánya. Rođen je u mjestu Kenderes, gdje je njegova obitelj posjedovala dvorac. Kenderes se nalazi na istoku Mađarske, između Debrecena i Szolnoka. Po vjeri je Horthy bio kalvinist.
Za Hrvatsku je osobito zanimljivo da je Horthy već u dobi od 14 godina došao u Rijeku pohađati Pomorsku akademiju. Nakon završetka Akademije, Horthy je bio časnik u Austrugarskoj mornarici. Ona je imala glavno zapovjedno sjedište u Puli, pa je ondje i Horthy imao vilu u gradskoj četvrti Veruda.
Potkraj Prvog svjetskog rata Horthy je postao admiral i posljednji vrhovni zapovjednik Austrougarske flote. Rat je ubrzo zatim završio, a Mađarska je izgubila bilo kakav pristup moru i silno je smanjena. Ipak, premda Mađarska nije imala mora, Horthy je i nadalje bio poznat kao admiral. Kad je došao na vlast bio je, paradoksalno, regent u zemlji bez kralja i admiral u zemlji bez mora.
Horthyjeva sudbina nakon rata opisana je već u našem eKaledaru. Umro je u visokoj 89. godini života u obalnom gradiću Estorilu u Portugalu.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 18,lipnja 1868. godine rođen je znameniti mađarski državnik Miklós Horthy. Bio je na čelu Mađarske više od 24 godine - od 1920. do 1944. godine. Službeno je Mađarska u tom razdoblju bila kraljevina (Magyar Királyság), ali u praksi nije postojao kralj, nego je prijestolje bilo „prazno“. Horthy je u tim uvjetima držao vlast kao „regent Kraljevine Mađarske“ (mađ. „Magyar Királyság Kormányzója“). Horthy je bio konzervativno i umjereno desno orijentiran. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Horthyjeva je Mađarska surađivala s Hitlerom, no ipak je bila prilično umjerena u odnosu na druge desne režime. Primjerice, Židovi nisu bili krvavo proganjani kao u drugim državama. Hitler je na kraju zbog nesuglasica odlučio Horthyja maknuti, a na vlast je doveo fašističku stranku „Strjelastog križa“. Tek tada su u Mađarskoj počele jake deportacije Židova u logore.
Miklós Horthy bio je po rođenju mađarski plemić iz obitelji Horthy de Nagybánya. Rođen je u mjestu Kenderes, gdje je njegova obitelj posjedovala dvorac. Kenderes se nalazi na istoku Mađarske, između Debrecena i Szolnoka. Po vjeri je Horthy bio kalvinist.
Za Hrvatsku je osobito zanimljivo da je Horthy već u dobi od 14 godina došao u Rijeku pohađati Pomorsku akademiju. Nakon završetka Akademije, Horthy je bio časnik u Austrugarskoj mornarici. Ona je imala glavno zapovjedno sjedište u Puli, pa je ondje i Horthy imao vilu u gradskoj četvrti Veruda.
Potkraj Prvog svjetskog rata Horthy je postao admiral i posljednji vrhovni zapovjednik Austrougarske flote. Rat je ubrzo zatim završio, a Mađarska je izgubila bilo kakav pristup moru i silno je smanjena. Ipak, premda Mađarska nije imala mora, Horthy je i nadalje bio poznat kao admiral. Kad je došao na vlast bio je, paradoksalno, regent u zemlji bez kralja i admiral u zemlji bez mora.
Horthyjeva sudbina nakon rata opisana je već u našem eKaledaru. Umro je u visokoj 89. godini života u obalnom gradiću Estorilu u Portugalu.
Re: Kalendar prošlosti.
Iranci smaknuli 10 žena zbog religije - 1983.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Nakon Iranske islamske revolucije 1979. godine, u kojoj je na vlast došao ajatolah Homeini (ajatolah je vjerska titula), uslijedili su religijski progoni usmjereni protiv nemuslimana. Tako je na današnji dan 18,lipnja odlukom Islamskog revolucionarnog suda obješeno deset žena zato što su bile pripadnice vjere Bahá'í. Tu vjeru utemeljio je u 19. stoljeću Iranac po imenu Bahá'u'lláh. Njeni vjernici, kojih danas na svijetu ima između 5 i 6 milijuna, vjeruju u duhovno jedinstvo čitavog čovječanstva i smatraju Abrahama, Mojsija, Isusa Krista, Muhameda, Zaratustru, Krišnu i Budu Božjim glasnicima. Zanimljivo je da su na Islamskom revolucionarnom sudu optužili te žene da su cionistice i to samo zato što se danas središte Bahá'í vjere nalazi u Izraelu, u gradu Haifi. Jedna od žena, 17- godišnja Mona Mahmudnizhad optužena je jer je poučavala djecu izbačenu iz škole zbog svojih vjerskih stavova. Šest od deset žena bilo je u 20-tim godinama života i samo tri su bile udane. Američki predsjednik Ronald Reagan zamolio je Irance da pomiluju žene, no one su ipak smaknute. O sudbini tih žena najavljeno je snimanje filma u produkciji kojega bi navodno mogao sudjelovati i Mel Gibson.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Nakon Iranske islamske revolucije 1979. godine, u kojoj je na vlast došao ajatolah Homeini (ajatolah je vjerska titula), uslijedili su religijski progoni usmjereni protiv nemuslimana. Tako je na današnji dan 18,lipnja odlukom Islamskog revolucionarnog suda obješeno deset žena zato što su bile pripadnice vjere Bahá'í. Tu vjeru utemeljio je u 19. stoljeću Iranac po imenu Bahá'u'lláh. Njeni vjernici, kojih danas na svijetu ima između 5 i 6 milijuna, vjeruju u duhovno jedinstvo čitavog čovječanstva i smatraju Abrahama, Mojsija, Isusa Krista, Muhameda, Zaratustru, Krišnu i Budu Božjim glasnicima. Zanimljivo je da su na Islamskom revolucionarnom sudu optužili te žene da su cionistice i to samo zato što se danas središte Bahá'í vjere nalazi u Izraelu, u gradu Haifi. Jedna od žena, 17- godišnja Mona Mahmudnizhad optužena je jer je poučavala djecu izbačenu iz škole zbog svojih vjerskih stavova. Šest od deset žena bilo je u 20-tim godinama života i samo tri su bile udane. Američki predsjednik Ronald Reagan zamolio je Irance da pomiluju žene, no one su ipak smaknute. O sudbini tih žena najavljeno je snimanje filma u produkciji kojega bi navodno mogao sudjelovati i Mel Gibson.
Re: Kalendar prošlosti.
Premijera "Gričke vještice" Marije Jurić Zagorke - 1918.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 18,lipnja 1918. godine, pred kraj Prvog svjetskog rata, izvedena je u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu premijera predstave "Grička vještica" slavne Marije Jurić Zagorke. Predstava je polučila nezapamćeni uspjeh. Dramatizaciju je prema svom romanu napravila sama autorica. Ulogu Nere Keglević glumila je Ančica Kernic, prvakinja drame HNK, a Sinišu Vojkffyja Hinko Nučić, porijeklom Slovenac. Ulogu Nerine bake grofice Rattkay odigrala je Paula Grbić. Kasnije je snimljen i film "Grička vještica", za koji je scenarij također napisala sama autorica Marija Jurić Zagorka. U drugoj kazališnoj postavi Gričke vještice, od 1929. godine, Neru je glumila slovenska glumica Vika Podgorska, a Sinišu slavni hrvatski glumac Dubravko Dujšin.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 18,lipnja 1918. godine, pred kraj Prvog svjetskog rata, izvedena je u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu premijera predstave "Grička vještica" slavne Marije Jurić Zagorke. Predstava je polučila nezapamćeni uspjeh. Dramatizaciju je prema svom romanu napravila sama autorica. Ulogu Nere Keglević glumila je Ančica Kernic, prvakinja drame HNK, a Sinišu Vojkffyja Hinko Nučić, porijeklom Slovenac. Ulogu Nerine bake grofice Rattkay odigrala je Paula Grbić. Kasnije je snimljen i film "Grička vještica", za koji je scenarij također napisala sama autorica Marija Jurić Zagorka. U drugoj kazališnoj postavi Gričke vještice, od 1929. godine, Neru je glumila slovenska glumica Vika Podgorska, a Sinišu slavni hrvatski glumac Dubravko Dujšin.
Re: Kalendar prošlosti.
Waterloo - Napoleonova posljednja bitka – 1815.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 18,lipnja održana je jedna od najpoznatijih bitaka u čitavoj svjetskoj povijesti. Napoleon Bonaparte konačno je i jednom zauvijek poražen na bojnom polju kod belgijskog gradića Waterlooa (svega nekoliko kilometara južno od Bruxellesa). Napoleonu se suprotstavila koalicija europskih vojski, pod zapovjedništvom dva vrsna vojna genija – engleskog vojvode od Wellingtona i pruskog feldmaršala von Blüchera. Vojvoda od Wellingtona imao je nadimak "Iron Duke" (Željezni vojvoda), a Blücher "Marschall Vorwärts" (Maršal naprijed) zbog svog ofenzivnog nastupanja. Napoleon je svoju vojsku podijelio na dva krila, lijevo pod zapovjedništvom svog najvjernijeg suradnika, maršala Michela Neya (kojeg je Napoleon proglasio princom od Moskve i nazivao ga "najhrabrijim od hrabrih") i desno pod zapovjedništvom maršala markiza de Grouchyja. Bitka je bila svojevrsna klaonica. Započela je prije izlaska sunca, trajala cijeli dan i završila kasno u noći. Poginulo je gotovo 30,000 vojnika, od čega oko 25,000 na francuskoj strani. Maršalu Neyu ubijeno je za redom pet konja na kojima je jahao. Najelitniji odred Napoleonove vojske bila je Carska garda (Garde Impériale), a među njom tzv. Stara garda (Vieille Garde). Naposlijetku je i ona pobijeđena. Zapovjednik Stare garde, general Cambronne navodno je izjavio kad su mu ponudili da se preda: "Garda umire, ali se ne predaje!" Po drugom navodu izjavio je jednostavno: "Merde!" Ta je riječ kasnije u francuskom jeziku postala po njemu poznata kao "le mot de Cambronne" (Cambronnova riječ).
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 18,lipnja održana je jedna od najpoznatijih bitaka u čitavoj svjetskoj povijesti. Napoleon Bonaparte konačno je i jednom zauvijek poražen na bojnom polju kod belgijskog gradića Waterlooa (svega nekoliko kilometara južno od Bruxellesa). Napoleonu se suprotstavila koalicija europskih vojski, pod zapovjedništvom dva vrsna vojna genija – engleskog vojvode od Wellingtona i pruskog feldmaršala von Blüchera. Vojvoda od Wellingtona imao je nadimak "Iron Duke" (Željezni vojvoda), a Blücher "Marschall Vorwärts" (Maršal naprijed) zbog svog ofenzivnog nastupanja. Napoleon je svoju vojsku podijelio na dva krila, lijevo pod zapovjedništvom svog najvjernijeg suradnika, maršala Michela Neya (kojeg je Napoleon proglasio princom od Moskve i nazivao ga "najhrabrijim od hrabrih") i desno pod zapovjedništvom maršala markiza de Grouchyja. Bitka je bila svojevrsna klaonica. Započela je prije izlaska sunca, trajala cijeli dan i završila kasno u noći. Poginulo je gotovo 30,000 vojnika, od čega oko 25,000 na francuskoj strani. Maršalu Neyu ubijeno je za redom pet konja na kojima je jahao. Najelitniji odred Napoleonove vojske bila je Carska garda (Garde Impériale), a među njom tzv. Stara garda (Vieille Garde). Naposlijetku je i ona pobijeđena. Zapovjednik Stare garde, general Cambronne navodno je izjavio kad su mu ponudili da se preda: "Garda umire, ali se ne predaje!" Po drugom navodu izjavio je jednostavno: "Merde!" Ta je riječ kasnije u francuskom jeziku postala po njemu poznata kao "le mot de Cambronne" (Cambronnova riječ).
Re: Kalendar prošlosti.
Afera Watergate - tajne i zataškavanja - 1972.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 17,lipnja u hotelsko-poslovnom kompleksu Watergate u Washingtonu policija je uhitila petoricu provalnika u urede središnjice Demokratske stranke. Provalnici su bili neobični po tome što je kod njih pronađena oprema za prisluškivanje, 2,300 dolara u novčanicama s rednim serijskim brojevima, radio uređaj s mogućnošću slušanja policijskih frekvencija i 40 rola neiskorištenog filma. Jedan od provalnika, Jim McCord, bio je bivši agent CIA-e i trenutni član osiguranja izborne kampanje predsjednika Nixona. U adresarima dvojice provalnika pronađeni su brojevi telefona s oznakama "W House" i "W.H." Provalu u prostorije konkurentske stranke naredila je administracija predsjednika Nixona, a tajnu protuzakonitu operaciju odobrio je čak i Nixonov ministar pravosuđa John Mitchell. Nakon uhićenja petorice provalnika Nixonova je administracija pokušala zataškati skandal i prisiliti FBI da ne provede istragu.
Međutim, FBI nije bio pod kontrolom Bijele kuće, istraga je vodila do sve viših i viših dužnosnika, dok na kraju nije pronađeno da je i sam predsjednik Nixon bio upleten u pokušaj sprečavanje istrage. Nixon je podnio ostavku (bio je jedini predsjednik u američkoj povijesti koji je to učinio). Nakon detaljne istrage optuženo je čak 69 članova Nixonove administracije, od čega je sud njih 48 proglasio krivima. Među njima su bili: ministar pravosuđa John N. Mitchell (19 mjeseci zatvora), njegov nasljednik ministar pravosuđa Richard Kleindienst (mjesec dana zatvora) i šef ureda Bijele kuće H. R. Haldeman (18 mjeseci zatvora).
Moguće je da bi i Nixon završio u zatvoru, no njegov nasljednik na predsjedničkoj funkciji, Gerald Ford, dao mu je puno i bezuvjetno predsjedničko pomilovanje za sve zločine koje je Nixon učinio za vrijeme mandata. To pomilovanje smatra se kontroverznim, jer je Nixon prethodno sam imenovao Forda na mjesto potpredsjednika SAD-a nakon što je izabrani potpredsjednik Spiro Agnew dao ostavku zbog jednog drugog skandala (Gerald Ford je jedini predsjednik u povijesti SAD-a koji nikada nije bio izabran na izborima, nego je imenovan na svoju poziciju).
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 17,lipnja u hotelsko-poslovnom kompleksu Watergate u Washingtonu policija je uhitila petoricu provalnika u urede središnjice Demokratske stranke. Provalnici su bili neobični po tome što je kod njih pronađena oprema za prisluškivanje, 2,300 dolara u novčanicama s rednim serijskim brojevima, radio uređaj s mogućnošću slušanja policijskih frekvencija i 40 rola neiskorištenog filma. Jedan od provalnika, Jim McCord, bio je bivši agent CIA-e i trenutni član osiguranja izborne kampanje predsjednika Nixona. U adresarima dvojice provalnika pronađeni su brojevi telefona s oznakama "W House" i "W.H." Provalu u prostorije konkurentske stranke naredila je administracija predsjednika Nixona, a tajnu protuzakonitu operaciju odobrio je čak i Nixonov ministar pravosuđa John Mitchell. Nakon uhićenja petorice provalnika Nixonova je administracija pokušala zataškati skandal i prisiliti FBI da ne provede istragu.
Međutim, FBI nije bio pod kontrolom Bijele kuće, istraga je vodila do sve viših i viših dužnosnika, dok na kraju nije pronađeno da je i sam predsjednik Nixon bio upleten u pokušaj sprečavanje istrage. Nixon je podnio ostavku (bio je jedini predsjednik u američkoj povijesti koji je to učinio). Nakon detaljne istrage optuženo je čak 69 članova Nixonove administracije, od čega je sud njih 48 proglasio krivima. Među njima su bili: ministar pravosuđa John N. Mitchell (19 mjeseci zatvora), njegov nasljednik ministar pravosuđa Richard Kleindienst (mjesec dana zatvora) i šef ureda Bijele kuće H. R. Haldeman (18 mjeseci zatvora).
Moguće je da bi i Nixon završio u zatvoru, no njegov nasljednik na predsjedničkoj funkciji, Gerald Ford, dao mu je puno i bezuvjetno predsjedničko pomilovanje za sve zločine koje je Nixon učinio za vrijeme mandata. To pomilovanje smatra se kontroverznim, jer je Nixon prethodno sam imenovao Forda na mjesto potpredsjednika SAD-a nakon što je izabrani potpredsjednik Spiro Agnew dao ostavku zbog jednog drugog skandala (Gerald Ford je jedini predsjednik u povijesti SAD-a koji nikada nije bio izabran na izborima, nego je imenovan na svoju poziciju).
Re: Kalendar prošlosti.
Kako je osnovan HDZ? - 1989.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan, 17. lipnja 1989. godine, osnovana je Hrvatska demokratska zajednica u prostorijama nogometnog kluba "Borac" nedaleko od Jaruna (kasnije preimenovanog u NK Jarun). Osnivačkoj skupštini, koja je bila održana u tajnosti zbog straha od policije, prisustvovalo je navodno samo 48 ljudi. Skupština je trajala kratko, svega oko pola sata, jer je postojao strah od upada policije. Dr. Franjo Tuđman je u uvodnom govoru naglasio da ako policija upadne, stranka će se smatrati osnovanom. Branimir Glavaš navodno je predložio Tuđmana za predsjednika stranke, što su svi prisutni na glasovanju podržali. Potpredsjednicima su postali Vladimir Šeks, Dalibor Brozović i Krešimir Balenović. Za počasne predsjednike imenovani su Petar Šegedin i Šime Balen, a Milivoj Slaviček postao je predsjednik Središnjeg odbora stranke.
Među prisutnima bili su još i Josip Manolić, Ivan Bobetko i Neven Jurica. Za tajnost smještaja prve skupštine u prostorijama nogometnog kluba pobrinuli su se Miroslav Kutle i Ćiro Grubišić. Tuđmanova supruga Ankica navodno je zapisivala i bilježila tijek skupštine, a sin Stjepan Tuđman fotografirao. Navodno je predsjednikom HDZ-a namjeravao postati Marko Veselica, ali je zaobiđen time što je skupština na Jarunu održana bez njega. HDZ je službeno upisan u registar političkih stranaka tek sljedeće godine, 5. veljače 1990., nakon što je okupljanje u stranke zakonski dozvoljeno od strane tadašnjeg Račanovog vodstva.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan, 17. lipnja 1989. godine, osnovana je Hrvatska demokratska zajednica u prostorijama nogometnog kluba "Borac" nedaleko od Jaruna (kasnije preimenovanog u NK Jarun). Osnivačkoj skupštini, koja je bila održana u tajnosti zbog straha od policije, prisustvovalo je navodno samo 48 ljudi. Skupština je trajala kratko, svega oko pola sata, jer je postojao strah od upada policije. Dr. Franjo Tuđman je u uvodnom govoru naglasio da ako policija upadne, stranka će se smatrati osnovanom. Branimir Glavaš navodno je predložio Tuđmana za predsjednika stranke, što su svi prisutni na glasovanju podržali. Potpredsjednicima su postali Vladimir Šeks, Dalibor Brozović i Krešimir Balenović. Za počasne predsjednike imenovani su Petar Šegedin i Šime Balen, a Milivoj Slaviček postao je predsjednik Središnjeg odbora stranke.
Među prisutnima bili su još i Josip Manolić, Ivan Bobetko i Neven Jurica. Za tajnost smještaja prve skupštine u prostorijama nogometnog kluba pobrinuli su se Miroslav Kutle i Ćiro Grubišić. Tuđmanova supruga Ankica navodno je zapisivala i bilježila tijek skupštine, a sin Stjepan Tuđman fotografirao. Navodno je predsjednikom HDZ-a namjeravao postati Marko Veselica, ali je zaobiđen time što je skupština na Jarunu održana bez njega. HDZ je službeno upisan u registar političkih stranaka tek sljedeće godine, 5. veljače 1990., nakon što je okupljanje u stranke zakonski dozvoljeno od strane tadašnjeg Račanovog vodstva.
Re: Kalendar prošlosti.
Noćni napad Drakule na turskog sultana - 1462.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Vlad Tepeš Drakula bio je poznati borac protiv Turaka s područja kneževine Vlaške u današnjoj Rumunjskoj. Suparnik mu je bio moćni turski sultan Mehmed II. Osvajač, poznat po osvajanju Carigrada i širenju Osmanskog Carstva sve do Bosne i granica Hrvatske. Između Drakule i sultana izbio je sukob kad je Drakula odbio plaćati džiziju, posebni porez koji su kršćani morali davati Osmanlijama.
Naime, Drakulina Vlaška bila je tada u svojevrsnom vazalnom statusu prema sultanu. Još se više sultan najutio kad je Drakula provalio u sultanovu Bugarsku i nabio više od 23,000 Turaka i Bugara na kolce (po tome je dobio nadimak "Nabijač"). Sultan je pokrenuo veliku vojsku protiv buntovnog Drakule i provalio do vlaškog glavnog grada Trgovišta (rumunj. Târgovişte).
U noći 17.lipnja na današnji dan Drakula je izveo akciju protuudara izvevši napad ravno na sultanov logor. Drakulina je namjera bila ubiti sultana i tako obezglaviti njegovu vojsku. Atentat na sultana ipak nije uspio. Međutim, sljedeći je dan turska vojska kod Trgovišta naišla na još 20,000 Turaka i Bugara nabijenih na kolce. To je razbilo turski moral i sultan se s vojskom morao povući iz Vlaške.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Vlad Tepeš Drakula bio je poznati borac protiv Turaka s područja kneževine Vlaške u današnjoj Rumunjskoj. Suparnik mu je bio moćni turski sultan Mehmed II. Osvajač, poznat po osvajanju Carigrada i širenju Osmanskog Carstva sve do Bosne i granica Hrvatske. Između Drakule i sultana izbio je sukob kad je Drakula odbio plaćati džiziju, posebni porez koji su kršćani morali davati Osmanlijama.
Naime, Drakulina Vlaška bila je tada u svojevrsnom vazalnom statusu prema sultanu. Još se više sultan najutio kad je Drakula provalio u sultanovu Bugarsku i nabio više od 23,000 Turaka i Bugara na kolce (po tome je dobio nadimak "Nabijač"). Sultan je pokrenuo veliku vojsku protiv buntovnog Drakule i provalio do vlaškog glavnog grada Trgovišta (rumunj. Târgovişte).
U noći 17.lipnja na današnji dan Drakula je izveo akciju protuudara izvevši napad ravno na sultanov logor. Drakulina je namjera bila ubiti sultana i tako obezglaviti njegovu vojsku. Atentat na sultana ipak nije uspio. Međutim, sljedeći je dan turska vojska kod Trgovišta naišla na još 20,000 Turaka i Bugara nabijenih na kolce. To je razbilo turski moral i sultan se s vojskom morao povući iz Vlaške.
Re: Kalendar prošlosti.
Kina testirala prvu termonuklearnu bombu - 1967.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 17.lipnja 1967. godine Kina je službeno postala svjetska termonuklearna sila. Naime, tog je dana Kina testirala svoju prvu termonuklearnu bombu, što su prije nje uspjeli samo SAD, SSSR i Velika Britanija). Kao što je poznato, termonuklearne (hidrogenske) bombe mnogo su jače od običnih nuklearnih bombi. Naime, one koriste i nuklearnu fuziju za dobivanje energije (slično procesima u Suncu), pa mogu dati i 1000 puta jaču eksploziju od klasičnih fizijskih bombi zasnovanih samo na cijepanju atomskih jezgri.
Snaga kineske bombe eksplodirane na današnji dan bila je čak 3.3 megatona, što je oko 206 puta jače od bombe bačene na Hirošimu 1945. godine. Kini su trebala samo 32 mjeseca da od fizijske bombe razvije fuzijsku, što je bilo kraće razdoblje od bilo koje druge države.
Bomba je eksplodirala na nuklearnom testnom području Lop Nur na zapadu Kine, daleko od velikih urbanih središta. Lop Nur nalazi se između pustinja Taklamakan i Kumtag, na području nekadašnjeg slanog jezera. To je jedino područje koje je Kina ikada koristila za nuklearna testiranja i na njemu je do sada eksplodirano 45 atomskih bombi.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 17.lipnja 1967. godine Kina je službeno postala svjetska termonuklearna sila. Naime, tog je dana Kina testirala svoju prvu termonuklearnu bombu, što su prije nje uspjeli samo SAD, SSSR i Velika Britanija). Kao što je poznato, termonuklearne (hidrogenske) bombe mnogo su jače od običnih nuklearnih bombi. Naime, one koriste i nuklearnu fuziju za dobivanje energije (slično procesima u Suncu), pa mogu dati i 1000 puta jaču eksploziju od klasičnih fizijskih bombi zasnovanih samo na cijepanju atomskih jezgri.
Snaga kineske bombe eksplodirane na današnji dan bila je čak 3.3 megatona, što je oko 206 puta jače od bombe bačene na Hirošimu 1945. godine. Kini su trebala samo 32 mjeseca da od fizijske bombe razvije fuzijsku, što je bilo kraće razdoblje od bilo koje druge države.
Bomba je eksplodirala na nuklearnom testnom području Lop Nur na zapadu Kine, daleko od velikih urbanih središta. Lop Nur nalazi se između pustinja Taklamakan i Kumtag, na području nekadašnjeg slanog jezera. To je jedino područje koje je Kina ikada koristila za nuklearna testiranja i na njemu je do sada eksplodirano 45 atomskih bombi.
Re: Kalendar prošlosti.
Kip slobode stigao iz Pariza u New York - 1885.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 17.lipnja doplovio je u New York brod iz Francuske natovaren dijelovima poznatog Kipa slobode. Dakako, taj je kip bio dar Francuza SAD-u, a zanimljivo je da je u Francuskoj ne samo izliven, nego jednom čak i sastavljen u punoj veličini. Naime, kip je prvo sastavljen u Parizu, u Rue de Chazelles. Tek je tada rastavljen, zapakiran u sanduke i poslan brodom u New York.
Kip slobode Francuzi su napravili kao najveću do tada metalnu skulpturu na svijetu. Visina skulpture iznosi 46 metara, a napravljena je od bakrenih ploča koje čine oplatu, a iznutra ih podupire kostur od željeza, sastavljen slično Eiffelovom tornju. Doista, željeznu potpornu konstrukciju dizajnirao je upravo Gustave Eiffel, i to nekoliko godina prije izgradnje Eiffelovog tornja u Parizu.
Bakrena ljuska kipa debljine je samo oko 2,4 milimetra, no cijela skulptura zajedno s željeznim kosturom teži oko 225 tona. Te dijelove Francuzi su spremili u 214 sanduka i poslali u SAD. Ukupno su sanduci navodno sadržavali 350 pojedinačnih dijelova, koji su zatim ponovno sastavljeni na konačnoj lokaciji na otočiću Bedloe pred New Yorkom. Navodno su nokti na prstima skulpture dugački čak 33 centimetra.
Otočić na kojem je postavljena skulptura preimenovan je iz Bedloe Island u Liberty Island i ima površinu od gotovo 60 hektara. Izgradnju postolja na otočiću financirali su Amerikanci, ponajviše privatnim donacijama. Ukupno je s postoljem Kip slobode danas visok čak 93 metra.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 17.lipnja doplovio je u New York brod iz Francuske natovaren dijelovima poznatog Kipa slobode. Dakako, taj je kip bio dar Francuza SAD-u, a zanimljivo je da je u Francuskoj ne samo izliven, nego jednom čak i sastavljen u punoj veličini. Naime, kip je prvo sastavljen u Parizu, u Rue de Chazelles. Tek je tada rastavljen, zapakiran u sanduke i poslan brodom u New York.
Kip slobode Francuzi su napravili kao najveću do tada metalnu skulpturu na svijetu. Visina skulpture iznosi 46 metara, a napravljena je od bakrenih ploča koje čine oplatu, a iznutra ih podupire kostur od željeza, sastavljen slično Eiffelovom tornju. Doista, željeznu potpornu konstrukciju dizajnirao je upravo Gustave Eiffel, i to nekoliko godina prije izgradnje Eiffelovog tornja u Parizu.
Bakrena ljuska kipa debljine je samo oko 2,4 milimetra, no cijela skulptura zajedno s željeznim kosturom teži oko 225 tona. Te dijelove Francuzi su spremili u 214 sanduka i poslali u SAD. Ukupno su sanduci navodno sadržavali 350 pojedinačnih dijelova, koji su zatim ponovno sastavljeni na konačnoj lokaciji na otočiću Bedloe pred New Yorkom. Navodno su nokti na prstima skulpture dugački čak 33 centimetra.
Otočić na kojem je postavljena skulptura preimenovan je iz Bedloe Island u Liberty Island i ima površinu od gotovo 60 hektara. Izgradnju postolja na otočiću financirali su Amerikanci, ponajviše privatnim donacijama. Ukupno je s postoljem Kip slobode danas visok čak 93 metra.
Re: Kalendar prošlosti.
Osnovana UEFA - 1954.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 15.lipnja osnovana je Unija europskih nogometnih udruga (Union of European Football Associations - UEFA), kao vrhovno tijelo europskog nogometa. Osnivanje je obavljeno u Baselu u Švicarskoj, pri čemu je za prvog predsjednika izabran Ebbe Schwartz iz Danske, a za prvog glavnog tajnika legendarni Henri Delaunay. Delaunay je poznat po tome što je dao ideju održavanja europskog nogometnog prvenstva. Zbog toga se njemu u čast danas trofej koji dobivaju europski prvaci naziva Delaunayov pokal. Inače, pokal je težak oko 8 kilograma i visok 60 centimetara, a napravljen je od pravog srebra. Izvorno je UEFA imala 25 država članica, a do danas je članstvo naraslo na 53 države. Sjedište UEFA-e danas je u gradiću Nyonu u Švicarskoj, a predsjednik je Michel Platini.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji dan 15.lipnja osnovana je Unija europskih nogometnih udruga (Union of European Football Associations - UEFA), kao vrhovno tijelo europskog nogometa. Osnivanje je obavljeno u Baselu u Švicarskoj, pri čemu je za prvog predsjednika izabran Ebbe Schwartz iz Danske, a za prvog glavnog tajnika legendarni Henri Delaunay. Delaunay je poznat po tome što je dao ideju održavanja europskog nogometnog prvenstva. Zbog toga se njemu u čast danas trofej koji dobivaju europski prvaci naziva Delaunayov pokal. Inače, pokal je težak oko 8 kilograma i visok 60 centimetara, a napravljen je od pravog srebra. Izvorno je UEFA imala 25 država članica, a do danas je članstvo naraslo na 53 države. Sjedište UEFA-e danas je u gradiću Nyonu u Švicarskoj, a predsjednik je Michel Platini.
Re: Kalendar prošlosti.
Koja država ima najstariju zastavu na svijetu? – 1219.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji je dan 15.lipnja po legendi nastala najstarija državna zastava na svijetu koja je još uvijek u upotrebi. To je danska zastava u obliku bijelog križa na crvenom polju. Danci je nazivaju "Dannebrog" što znači "dansko platno". Na današnji dan 1219. godine Danci su se borili u bitki kraj Lyndanissea protiv nadmoćnijih Estonaca. Već su bili gotovo svladani kad je danskom kralju Valdemaru II. pala u ruke, navodno s neba, crvena zastava s bijelim križem. On ju je zavitlao i poveo Dance u napad.
Pobijedili su Estonce i zavladali tim krajem. Na mjestu bitke sagradili su dvorac. Zanimljivo je da je današnji glavni grad Estonije Tallinn dobio ime po tom dvorcu. Naime, ime Tallinn navodno dolazi od riječi "Taani-linn", što znači "danski dvorac". Od te pobjede zastava Dannebrog postala je službenom zastavom danskih kraljeva i danske države. Kralj Valdemar II. dobio je nadimak "Pobjednik". U danskoj kulturi postoji do danas običaj da se ne smije dopustiti da Dannebrog dotakne zemlju, i to zato jer je zastava pala s neba. Isto tako, postoji praznovjerje da se smije isticati samo tijekom dana, a nikako tijekom noći.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na današnji je dan 15.lipnja po legendi nastala najstarija državna zastava na svijetu koja je još uvijek u upotrebi. To je danska zastava u obliku bijelog križa na crvenom polju. Danci je nazivaju "Dannebrog" što znači "dansko platno". Na današnji dan 1219. godine Danci su se borili u bitki kraj Lyndanissea protiv nadmoćnijih Estonaca. Već su bili gotovo svladani kad je danskom kralju Valdemaru II. pala u ruke, navodno s neba, crvena zastava s bijelim križem. On ju je zavitlao i poveo Dance u napad.
Pobijedili su Estonce i zavladali tim krajem. Na mjestu bitke sagradili su dvorac. Zanimljivo je da je današnji glavni grad Estonije Tallinn dobio ime po tom dvorcu. Naime, ime Tallinn navodno dolazi od riječi "Taani-linn", što znači "danski dvorac". Od te pobjede zastava Dannebrog postala je službenom zastavom danskih kraljeva i danske države. Kralj Valdemar II. dobio je nadimak "Pobjednik". U danskoj kulturi postoji do danas običaj da se ne smije dopustiti da Dannebrog dotakne zemlju, i to zato jer je zastava pala s neba. Isto tako, postoji praznovjerje da se smije isticati samo tijekom dana, a nikako tijekom noći.
Re: Kalendar prošlosti.
Najjači kandidat za papu od biskupa u Hrvatskoj - 1521.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Kardinal Toma Bakač, po kojem se zove Bakačeva ulica ispod zagrebačke katedrale, umro je na današnji dan 15.lipnja 1521. godine. Toma je bio politički izvanredno snažna osoba. Njegov položaj na hrvatsko-ugarskom dvoru bio je tako moćan da ga je jedan mletački veleposlanik nazivao "drugim kraljem". Toma Bakač bio je suvremenik renesansnog Leonarda da Vincija. Školovao se između ostalog i u Italiji, tadašnjem središtu humanizma i renesanse. Uspon Tome Bakača započeo je u doba kralja Matije Korvina. Toma je postao biskupom i kraljevskim kancelarom. S vremenom je posto najmoćnija crkvena osoba u Ugarskoj i Hrvatskoj, dobivši položaj ostrogonskog nadbiskupa (primasa Ugarske). Papa ga je proglasio kardinalom, a kasnije i titularnim carigradskim patrijarhom. Toma je istovremeno vršio i funkciju gubernatora Zagrebačke biskupije. Na tom položaju dao je sagraditi zidine oko zagrebačke katedrale. Osobito je bila poznata tzv. Bakačeva kula, koja je nosila Tomin grb, a nalazila se pred ulazom u katedralu. Srušena je kad je arhitekt Hermann Bolle nakon velikog potresa 1880. odlučio ukloniti zidine pred ulazom u katedralu i napraviti široki otvoreni prostor kakav danas poznajemo.
Toma je bio i senjski biskup, gdje je za svog namjesnika postavio poznatog Šimuna Kožičića Benju. Zanimljivo je da je na konklavi za izbor pape 1513. godine kardinal Toma Bakač bio glavni kandidat za papu. Navodno je isprva dobio najviše glasova, ali nije imao potrebnu većinu, pa je u sljedećem krugu izabran Giovanni de' Medici, bogati i dobro obrazovani mladić iz najslavnije firentinske bankarske obitelji Medici. Giovanni de' Medici uzeo je ime Leon X. i postao je poznat kao papa u čije je vrijeme Martin Luther započeo protestantski pokret. Toma je od novog pape dobio funkciju papinskog legata a latere, koji položaj po svojim ovlastima nadmašuje čak i patrijarhe.
Toma je u Ugarskoj pokrenuo u ime pape križarski rat protiv Turaka, no stvar se nesretno završila. Ipak, znameniti turski sultan Sulejman Veličanstveni navodno je toliko respektirao kardinala Bakača da je čekao da on umre i tek tada napao Ugarsku. I doista, poslije Tomine smrti na današnji dan, Sulejman Veličanstveni pokrenuo je vojsku i osvojio Beograd, ključ obrane Ugarske, a kasnije je prodro sve do Beča. Kardinal Toma Bakač ostavio je svoju ogromnu imovinu nećaku Petru Erdödyju. Time je obitelj Erdödy postala najbogatija obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, s ogromnim posjedima u Zagorju, Moslavini, Jastrebarskom, Posavini i Mađarskoj.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Kardinal Toma Bakač, po kojem se zove Bakačeva ulica ispod zagrebačke katedrale, umro je na današnji dan 15.lipnja 1521. godine. Toma je bio politički izvanredno snažna osoba. Njegov položaj na hrvatsko-ugarskom dvoru bio je tako moćan da ga je jedan mletački veleposlanik nazivao "drugim kraljem". Toma Bakač bio je suvremenik renesansnog Leonarda da Vincija. Školovao se između ostalog i u Italiji, tadašnjem središtu humanizma i renesanse. Uspon Tome Bakača započeo je u doba kralja Matije Korvina. Toma je postao biskupom i kraljevskim kancelarom. S vremenom je posto najmoćnija crkvena osoba u Ugarskoj i Hrvatskoj, dobivši položaj ostrogonskog nadbiskupa (primasa Ugarske). Papa ga je proglasio kardinalom, a kasnije i titularnim carigradskim patrijarhom. Toma je istovremeno vršio i funkciju gubernatora Zagrebačke biskupije. Na tom položaju dao je sagraditi zidine oko zagrebačke katedrale. Osobito je bila poznata tzv. Bakačeva kula, koja je nosila Tomin grb, a nalazila se pred ulazom u katedralu. Srušena je kad je arhitekt Hermann Bolle nakon velikog potresa 1880. odlučio ukloniti zidine pred ulazom u katedralu i napraviti široki otvoreni prostor kakav danas poznajemo.
Toma je bio i senjski biskup, gdje je za svog namjesnika postavio poznatog Šimuna Kožičića Benju. Zanimljivo je da je na konklavi za izbor pape 1513. godine kardinal Toma Bakač bio glavni kandidat za papu. Navodno je isprva dobio najviše glasova, ali nije imao potrebnu većinu, pa je u sljedećem krugu izabran Giovanni de' Medici, bogati i dobro obrazovani mladić iz najslavnije firentinske bankarske obitelji Medici. Giovanni de' Medici uzeo je ime Leon X. i postao je poznat kao papa u čije je vrijeme Martin Luther započeo protestantski pokret. Toma je od novog pape dobio funkciju papinskog legata a latere, koji položaj po svojim ovlastima nadmašuje čak i patrijarhe.
Toma je u Ugarskoj pokrenuo u ime pape križarski rat protiv Turaka, no stvar se nesretno završila. Ipak, znameniti turski sultan Sulejman Veličanstveni navodno je toliko respektirao kardinala Bakača da je čekao da on umre i tek tada napao Ugarsku. I doista, poslije Tomine smrti na današnji dan, Sulejman Veličanstveni pokrenuo je vojsku i osvojio Beograd, ključ obrane Ugarske, a kasnije je prodro sve do Beča. Kardinal Toma Bakač ostavio je svoju ogromnu imovinu nećaku Petru Erdödyju. Time je obitelj Erdödy postala najbogatija obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, s ogromnim posjedima u Zagorju, Moslavini, Jastrebarskom, Posavini i Mađarskoj.
Stranica 3 / 5. • 1, 2, 3, 4, 5
Stranica 3 / 5.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
čet 07 stu 2013, 23:04 by Bičo
» UB40,Santana,Sting..
čet 07 stu 2013, 23:03 by Bičo
» Colonia,Oliver,Mišo,Jole..
čet 07 stu 2013, 23:02 by Bičo
» Mate Bulić,Thompson..
čet 07 stu 2013, 23:00 by Bičo
» Karikature.
čet 07 stu 2013, 22:56 by Bičo
» Audi,Bmw,Fiat,Vw,Opel.
čet 07 stu 2013, 22:54 by Bičo
» Prevencija,psiha.istraživanja.
čet 07 stu 2013, 22:52 by Bičo
» Bliski susreti,ukazanja.ufologija.
čet 07 stu 2013, 22:50 by Bičo
» Javelin Missile,M-134 Minigun..
sub 07 ruj 2013, 11:52 by Bičo