17. kolovoza 1990.g Balvan revolucija.

Prve barikade 17. kolovoza 1990. u okolici Knina

[You must be registered and logged in to see this image.]

Balvan revolucija je naziv za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA. Naziv je dobila po tome što su je karakterizirale cestovne barikade, napravljene od balvana i velikog stijenja, koje su se pojavile 17. kolovoza 1990. godine u okolici Knina.

Balvan revolucijom nanesena je velika ekonomska šteta gospodarstvu Hrvatske zatvaranjem prometnica i prekidom špice turističke sezone. Također je narušen teritorijani integritet, jer je prekinut tok prometnica, što je pokazivalo da Hrvatska nije bila sposobna svojim redarstvenim snagama i pravnim aparatom održati državni poredak tom području.

Povijest

Nakon slobodnih višestranačkih izbora 1990. godine u Hrvatskoj, dio Srba nije prihvatio uspostavu nove, demokratski izabrane vlasti. Poticani od srbijanskih političara i službi iz Beograda, umjesto demokratskoga dijaloga, odabrali su protuustavno i nasilno djelovanje. Terorizmom te zaprječavanjem prometnica i oružanom pobunom u okolici Knina u Dalmaciji (tzv. balvan revolucijom) sredinom kolovoza 1990. započeli su proces stvaranja vlastite paradržave i njezina pripajanja Srbiji, kako bi ostvarili temeljni cilj tadašnje srpske, zapravo velikosrpske, politike da "svi Srbi žive u jednoj državi". U skladu s osvajačkim, velikosrpskim projektima iz 19. i 20. stoljeća, zapadna granica takve države - "velike Srbije", planirana je duboko na hrvatskom teritoriju, do smjera Virovitica - Pakrac - Karlovac - Ogulin i dio Gorskoga kotara - Karlobag (to je, otprilike, bila granica osmanlijskih osvajanja u Hrvatskoj od 15. do 17. stoljeća). Tadašnje srbijansko vodstvo je spomenuti cilj pokušalo ostvariti uz pomoć vrha Jugoslavenske narodne armije (JNA), ili centralizacijom postojeće države i osiguravanjem prevlasti najbrojnijega (srpskoga) naroda u njoj (prema načelu "jedan čovjek, jedan glas"), ili oružanom agresijom i pripajanjem Srbiji velikoga dijela teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Nastojanje hrvatske policije da na pobunjenom području uspostavi javni red i mir onemogućila je federalna - Jugoslavenska narodna armija (JNA), uz prijetnju oružanoga djelovanja.

Na pokušaj pripadnika MUP-a Hrvatske da pokupe oružje iz postaja u Benkovcu i Obrovcu, tamošnje je srpsko stanovništvo reagiralo demonstracijama i balvanima na prometnicama. Prve barikade su napravljene u okolici grada Knina, a kasnije u još nekih mjesta u sjevernoj Dalmaciji. U posljepodne 17. kolovoza 1990. predsjednik Skupštine općine Knina, Milan Martić proglasio je ratno stanje, a Štab za obranu grada proglaslio je pripravnost građanima na oružani sukob Uz barikade su bile postavljene oružane straže, koje su onemogućavale ikakav pokušaj prolaska njima nepodobnim osobama - Hrvatima, odnosno svim vozilima hrvatskih registracijskih pločica. MUP Hrvatske pripremilo je tri helikoptera sa specijalim snagama koje su istog dana poletjele iz Lučkog prema Kninu, radi deblokade cesta i uspostavljanja redarstvene vlasti. Tijekom leta helikoptere su iznad Ogulina presrela dva zrakoplova MIG-21 iz Ratnog zrakopolstva JNA, i zbog prijetnje obaranjem MUP-ovi su se helikopteri morali vratiti na svoju polazišnu točku. Usporedno s podizanjem barikada Srpsko nacionalno vijeće najavilo je da će raspisati referendum o autonomiji Krajine.

Zakonom o državnim praznicima Republike Srpske Krajine" 17. kolovoza, dan kada je počela oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, proglašen je "državnim praznikom RSK - Danom ustanka srpskog naroda".

Posljedice

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nakon "balvan revolucije" 1990., pobunjeni Srbi nastavili su postavljati barikade po Hrvatskoj.

Prometne komunikacije južne Hrvatske sa sjevernom Hrvatskom tim su činom prekinute, budući da hrvatskim vozilima nije bio dopušten prolaz, niti brojnim inozemnim turistima, koji su bili sekundarna meta ove pobune. Računalo se da će poremećaj glavnih prometnih veza, prouzročiti rastrojstvo političkog i demokratskog života Republike Hrvatske. Zbog bitnog prometnog položaja koje je imalo područje pobune, hrvatsko gospodarstvo je zbilja imalo štete. Promet je bio otežan i moralo se ići u skuplje i dulje obilaske, a turisti, zastrašeni ovakvim stanjem, prekidali su ljetovanje i ubrzano napuštali Hrvatsku. Neposredni je cilj bila priprema za trajnu okupaciju dijela hrvatskog teritorija, stavljanjem istog pod pobunjenički nadzor odnosno izdvajanjem istog prostora iz ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske.