Prevencija,psiha.istraživanja.

Nisu ni skupe koliko su zdrave!
Šteta bi bila ne iskoristiti sezonu ovih ljetnih plodova

[You must be registered and logged in to see this image.]

Trešnje i višnje su ljetni plodovi koje je uvijek dobro jesti. Pune su korisnih hranjivih tvari i jedinstvenih antioksidansa da vam doista ne bi trebalo biti teško brati ih ili kupiti.

Slatke trešnje (Prunus avium) i kisele višnje (Prunus cerasus) porijeklom su iz istočne Europe i Male Azije.

Zdravstvene koristi

Trešnje i višnje imaju nisku kalorijsku vrijednost, ali su istovremeno bogat izvor hranjivih tvari, vitamina i minerala.

Antioksidantna svojstva

Pigmenti u njima su ustvari polifenolni flavonoidni spojevi, poznati kao antocijanini i glikozidi. Antocijanini su crveni, ljubičasti ili plavi pigmenti koji se nalaze u mnogim vrstama voća i povrća. Najviše ih ima u koži, a zna se da imaju snažno antioksidantno djelovanje. Istraživanja pokazuju i da antioksidativni spojevi u višnjama pomažu u borbi protiv raka, starenja, neuroloških bolesti i stanjima koja prethode dijabetesu.

Protuupalna svojstva

Znanstvene studije su pokazale da antocijanini u trešnjama djeluju protuupalno i blokiraju djelovanje štetnih enzima. Dakle, konzumacija trešanja i višanja ima potencijalne zdravstvene učinke protiv kroničnih bolnih epizoda kao što su giht, artritis, fibromijalgija (bolno stanje mišića) i sportskih ozljeda.

Smiruju

Posebno je koristan stabilni antioksidans melatonin, koji smiruje živčani sustav i tako pomaže protiv neuroze, nesanice i glavobolje.

Minerali važni za srce

Ovi crveni plodovi su izvor cinka, željeza, kalija, mangana te dobar izvor bakra. Kalij je za srce važan mineral te važna komponenta stanica i tjelesnih tekućina koji reguliraju rad srca i krvni tlak.

Protiv raka i starenja

Antioksidanse kao što su lutein, zea-xanthin i beta karoten naći ćete i u slatkim trešnjama, ali ih ipak ima više u višnjama. Ovi spojevi djeluju kao čistači slobodnih radikala i drugih štetnih spojeva, koji igraju važnu ulogu u starenju, razvoju raka i raznih bolesti.

Acerola sadrži izuzetno visoke razine vitamina C i A, više i od sjevernoameričkih i europskih trešanja.

Jeste li upoznati s čudesnim moćima svježih krastavaca u prehrani?


[You must be registered and logged in to see this image.]

Kada dođe sezon mog omiljenog povrća, krastavaca, na jelovniku mi se nađu više puta na dan, u glavnim obrocima, ali čak i kao 'grickalice' između obroka. Je li to u redu ili da ih ipak češće mijenjam s drugim povrćem?

Raznovrsnost je kvaliteta kojoj u prehrani uvijek trebamo težiti, no vaša konzumacija krastavaca u sezoni sasvim je opravdana. Evo i nekoliko razloga zašto.

Sto grama svježih krastavaca sadrži tek 14 kalorija, a s obzirom da 95 poso mase otpada na vodu imaju blagi diuretički učinak, pojačavaju eliminaciju toksina te su izvrsna potpora osobama na redukcijskoj prehrani.

Osobama koje boluju od gihta krastavci se posebno preporučuju zato što potiču izlučivanje mokraćne kiseline. Pozitivan učinak imaju i na oboljele od upalnog artritisa, kožnih bolesti, sezonskih alergija te kod zatvora.

Osim vode i malog udjela ugljikohidrata, prvenstveno vlakana, krastavci sadrže brojne vitamine i minerale, na prvom mjestu C vitamin i kalij. Zbog svog sastava i prisustva minerala silicija, koji je sastavni dio kolagena, konzumacija krastavaca poboljšava ten i kožu prirodno hidratizira.

Najbolji su svježi krastavci, zato je ideja njihove konzumacije između obroka u kombinaciji s drugim svježim povrćem, poput rajčice i papirke, izvrsna za sve koji se pokušavaju riješiti viška kilograma.

Zbog sadržaja kavene kiseline, krastavci su dobar izbor i za smirivanje opeklina onima koji pretjeraju s izlaganjem suncu.

Promijenite ih!
Niste ni svjesni da vam se zbog ovih sitnica stalno spava


[You must be registered and logged in to see this image.]

Uvijek ste umorni? Niste jedini. Osim nedostatka sna, možda vas umaraju neke stvari koje radite preko dana.

Studija Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazala je da 58 posto ljudi starijih od 55 godina spava manje od sedam sati tijekom noći. Također je pokazala da 80 posto starijih od 55 godina nenamjerno zaspi barem jednom tijekom dana.

'Veza između sna i starenja ne može se poreći, ali možda vas iznenadi da se energija nužno ne smanjuje s godinama', kaže Julie Hammerstein, nutricionistica i direktorica The Source for Weight Loss. Drugim riječima, možda vas umaraju neke sitnice koje radite preko dana.

Možda su krive neke od ovih navika, kojih se lako možete riješiti.

1. Doručak bez ugljikohidrata

Mit je da će vam ugljikohidrati ubiti energiju. Vaše tijelo ih treba za proizvodnju goriva. Studija je pokazala da su oni koji su na prehrani bez ugljikohidrata češće umorni i manje raspoloženi za vježbanje od onih koji ih jedu. Na Klinici Mayo došli su do sličnih rezultata. Ključ je u tome kakve ugljikohidrate jedete. Zašećerene žitarice i bijeli kruh nisu najbolji izbor. Prirodni, neprerađeni ugljikohidrati (cjelovite žitarice, voće i povrće) najbolji su izbor. Ako ih ne dobijete iz tih izvora, vaš mozak će ukrasti energiju koja je pohranjena u mišićima. Tijekom vremena to će dovesti do gubitka mišićne mase i usporavanja metabolizma. Općenito ćete se osjećati tromo i usporeno.

2. Lijekovi

Prema Centru za kontrolu bolesti i prevenciju, oko 76 posto Amerikanaca starijih od 60 godina koristi najmanje dva lijeka koje im je propisao liječnik, dok ih 37 posto koristi pet ili više. 'Lijekovi su potrebni', kaže Hammerstein, 'ali oni mogu biti opterećenje za jetra, a ona oslobađa tijelo od toksina'. Ako je jetra umorna, takvo je i tijelo. Porazgovarajte s liječnikom i pobrinite se da uzimate lijekove samo ako je nužno.

3. Nered

Posvuda oko vas razbacane su stvari? Papiri su zatrpali radni stol? Nered utječe na energiju. Studija Instituta za neuroznanost na Sveučilištu Princeton pokazala je da kad je nered oko vas, mozak se osjeća preopterećenim i teško se može usredotočiti na nešto, a to vas može učiniti umornima. Najbolje rješenje: počistite manji prostor koji je u neredu i provjerite kako se razina energije podiže. Kad vidite sjajan učinak koji može unijeti red, počistit ćete i ostatak.

4. Voda obogaćena vitaminima

Prodaja vode obogaćene vitaminima je i porastu. 'Problem je što vitaminski obogaćena pića, posebno ona s vitaminom B i taurinom, još jednim energetskim pojačivačem, zapravo mogu imati obrnuti učinak i učiniti vas umornima', kaže Hammerstein. To je zato jer tijelu treba duže da preradi vitamin B koji dolazi u izoliranom obliku, poput energetskog pića. Od tih pića možete postati nadraženi, nervozni i umorni. Prije nego kupite takvu vodu, dobro provjerite čime je obogaćena.

5. Korištenje računala

Ako pred monitorom provodite sate, on će vas sigurno izmoriti. Dugotrajno korištenje računala može dovesti do sindroma računalnog vida, tvrde s American Optometric Associationa. Simptomi mogu biti umor, zamagljen vid i glavobolje. Kako riješiti problem? Stručnjaci predlažu da nakon 20 minuta provedenih pred monitorom skrenete pogled na 20 sekundi i usredotočite se na objekt udaljen barem šest metara. To bi trebalo smanjiti naprezanje očiju. Računalo bi također trebalo biti u razini očiju.

6. Ne jedete povrće

Jednostavno rečeno, mikronutrijenti (vitamini, minerali i biljne hranjive tvari iz voća i povrća) neophodni su za optimalno zdravlje. Antioksidansi u povrću štite tijelo od slobodnih radikala, koji mogu dovesti do ubrzanog starenja, nedostatka energije pa čak i do raka. Zato jedite špinat, kelj, crno grožđe i papaju – sve ključne izvore energije.

7. Pretjerano vježbanje

Da, svi govore da ćete se nakon vježbanja osjećati bolje. Ali ako pretjerate možete preopteretiti nadbubrežnu žlijezdi, zbog čega tijelo oslobađa previše kortizola. To dovodi do umora koji vas može držati danima. S Klinike Mayo preporučuju da na skali intenziteta vježbanja od 1 do 10, vježbate na razini od 6 do 7, znači umjereno. Upoznajte svoje tijelo i pronađite intenzitet vježbanja koji vam odgovara. Sljedeći dan biste trebali istu aktivnost ponoviti bez velikih napora. Ako to niste u stanju, znači da ste pretjerali.

Hrana za živce
Jedete li ove namirnice bit ćete sve mirniji i staloženiji

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sljedeći put kad budete osjećali da ste pod pritiskom i preblizu točke pucanja, posegnite za ovom hranom.

1. Naranče

Njemački studija objavljena u časopisu u Psychopharmacology otkriva da vitamin C pomaže nakon stresne situacije. Poznati vitamin smanjuje stres i vraća krvni tlak i kortizol na normalnu razinu. Vitamin C je također dobro poznat za jačanje imunološkog sustava.

2. Slatki krumpir

Slatki krumpir može biti od velike koristi za smanjivanje stresa jer uklanja lošu potrebu za slatkišima kad ste pod velikim stresom. Pun je beta-karotena i drugih vitamina te vlakana koji pomažu vašem tijelu da umjerenim tempom metaboliziraju ugljikohidrate.

3. Suhe marelice

Marelice su bogate magnezijem, koji je odličan protiv stresa. Osim toga prirodno opušta mišiće.

4. Bademi, pistacije i orasi

Bademi su mali paketići puni vitamina B i E, koji pomažu poboljšati imunološki sustav. Orasi i pistacije pomažu u snižavanju krvnog tlaka.

5. Puretina

Puretina sadrži aminokiselinu zvanu L-triptofan. Ova aminokiselina potiče oslobađanje serotonina, prirodne kemikalije koja opušta mozak.

6. Špinat

Nedostatak magnezija može uzrokovati migrene, obične glavobolje i osjećaj umora. Jedna šalica špinata osigurava 40 posto dnevnih potreba za magnezijem.

7. Losos

Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama štiti od srčanih bolesti. Studije su pokazale da omega-3 masne kiseline smanjuju razinu hormona stresa kortizola i adrenalina.

8. Avokado

Mononezasićene masti i kalij iz avokada pomažu u snižavanju krvnog tlaka. Stručnjaci iz američkog nacionalnog instituta za srce, pluća i krv kažu da je jedan od najboljih načina za snižavanje krvnog tlaka konzumirati dovoljno kalija (avokado ga ima više od banana).

9. Zeleno povrće

Brokula, kelj i drugo tamnozeleno povrće prepuno je vitamina koji pomažu nadoknaditi manjak koji se javlja u vrijeme stresa.

Znate li ih?
Deset vrsta hrane koje vas mogu otrovati ako ne pazite dovoljno

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nepažljivo pripremljeno jelo može biti škodljivo, pa čak i opasno po život. Da biste izbjegli trovanje hranom, trebate je pravilno pripremiti, a ostatke na vrijeme spremiti u hladnjak ili zamrzivač. No, postoji hrana koja je otrovna sama po sebi.

Specijaliteti koji imaju i svoju otrovnu stranu

1. Gljive - ako ih berete sami, ne zaboravite da je oko pet posto gljiva otrovno.

2. Rabarbara - zeleni listovi sadrže oksalnu kiselinu. Zbog toga biste mogli dobiti bubrežne kamence, a ako pojedete veću količinu, to može biti i kobno.

3. Grah - sadrži veće količine toksina lektina. Biljkama lektin služi kao vrsta primitivnog zaštitnog sustava analogno ljudskim antitijelima. Samo tri nekuhana graha mogu izazvati povraćanje i proljev.

4. Jabuke - koštice im sadrže cijanid. Ako ih pojedete u većim količinama, možete povratiti.

5. Rajčica - peteljka, list i zeleni dio na samom plodu sadrže toksin tomatin. Može se koristiti u kontroli štetočina.

6. Krumpir - zeleni krumpir sadrži veće količine glikoalkaloidnog otrova. Smrtni slučajevi su rijetki, ali su ipak zabilježeni.

7. Trešnje - koštice sadrže cijanid. Ako ih progutate, mogli biste povraćati, imati poteškoće s disanjem, pa čak i zatajenje bubrega.

8. Brazilski oraščići - hrana s najvećom dozom prirodne radioaktivnosti (1.000 puta veća koncentracija radija nego u nekoj drugoj hrani).

9. Muškatni oraščić - poznati halucinogen. Može dovesti do specifične psihoze koja je povezana s osjećajem sigurne propasti.

10. Riba nadimalica (Pufferfish) - japanska delikatesa može dovesti do paralize i smrti. Kuhari treniraju dvije do tri godine da bi je naučili pripremiti.

I kokoš i jaje
Lijepa boja žumanjka i mesa lažira se ovako

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kantaksantin ili E 161g je pigment u hrani za životinje koji pripada grupi karotenoida. Prisustvo Kantaksantina (i sličnih tvari) u hrani za perad pojačava intenzivno žutu boju žumanjka jaja, kao i mesa peradi, a koristi se i za postizanje intenzivne boje mesa lososa i pastrve, objašnjavaju iz Hrvatske agencije za hranu.

Meso i jaja peradi i ribe koje su uzgajaju u skučenim prostorima i hrane koncentratima nemaju privlačnu boju. Zato se u njihovoj prehrani dodaju karotenoidi i beta-karoten tj. crveno-narančasti pigmenti. U prirodi se nalaze u mrkvi i drugom narančastom voću i povrću te u škampima, no danas se smatra da je većina ove tvari uglavnom sintetizirana. Treba napomenuti da karotenoidi imaju pozitivne nutritivne učinke, tj. da djeluju kao antioksidansi.

Kantaksantin nije jedino bojilo koje se dodaje hrani za životinje. Bojilo Astaksantin (E 161j) također se koristi pri uzgoju lososa i pastrve, Kapsantin (E160c), Beta-apo-beta-karotinol (E160e), Beta-apo-beta-karotinska kiselina (E160f), Lutein (E160b), Kriptoksantin (E161c) i Zeaksantin (E1161h) dozvoljeni su u prehrani peradi, a Citranaksantin (E161i) dozvoljen je samo u prehrani nesilica.

Moguće zdravstvene posljedice?

Maksimalna dozvoljena količina Kantaksantina u prehrani peradi je do 80 mg/kg hrane. Isto se odnosi i na lososa i pastrvu.

Prema mišljenju Europske komisije, za ljude, prihvatljiv dnevni unos (ADI) Kantaksantina iznosi 0 – 0.03 mg/kg tjelesne težine po osobi dnevno, no ADI može biti povećan velikom potrošnjom mesa salmonida i/ili mesa peradi. U dozvoljenim količinama pigment se smatra sigurnim za konzumaciju.

Iz Američke akademije dermatologa upozoravaju da Kantaksantin u nekim slučajevima može izazvati oštećenje jetre i svrbež kože tj. urtikarije. Ovaj pigment se može taložiti i u očima.

Nije to pšenica
Da znate zašto je kruh tako bijel nikad ga ne biste jeli

[You must be registered and logged in to see this image.]

Niz aditiva koji se koriste u svrhu izbjeljivanja brašna, lakše obrade smjese pekarskih proizvoda i produljenja trajnosti, povezuju se i s nezgodnim zdravstvenim reakcijama poput astme. Promislite zato nije li vrijeme da kruh od crnog brašna počnete peći sami kod kuće.

Jayson i Mira Calton, autori knjige Rich Food Poor Food, o bijelom brašnu i kruhu kažu sljedeće: 'Ako ne biste jeli đonove svojih tenisica, mislim da ne biste trebali ni azodikarbonamid, koji je sastojak kruha.' Pojasnili su da je riječ o kemijskom spoju za izbjeljivanje brašna. Istovremeno se zna da ovaj aditiv donosi i rizik za pojavu astme, pa je zato i zabranjen u nekim zemljama.

Azodikarbonamid ili azobisformamid je prah koji može biti žute, narančaste ili crvene boje, a služi kao aditiv za hranu. Poznat je pod brojem E927. Srećom zabranjen je na području EU i Australije. Hrvatsko ministarstvo zdravstva je u svom pravilniku o prehrambenim aditivima (NN 62/10) na listi dopuštenih aditiva prema rednom broju E brojeva navelo i E927b kao legitimni aditiv tj. karbamid za tretiranje brašna.

Benzoil peroksid i sumpordioksid

U zemljama u kojima je E927 zabranjen koriste zato neka druga sredstva za dobivanje bijelog peciva. Sumpordioksid se dodaje u brašno da bi izbijelio smjesu i produžio rok trajanja.

'Sumpordioksid (SO2) i njegovi derivati metaboliziraju se do sulfata i izlučuju u urin bez vidljivih patoloških efekata. Međutim, zbog ozbiljnih reakcija koje na SO2 i derivate pokazuju osjetljiviji astmatičari, njegova upotreba u hrani podvrgnuta je strogim mjerama informiranja potrošača. Bez obzira na to, ovi konzervansi imaju važnu ulogu u čuvanju poluproizvoda,’ piše dr. Midhat Jašić u magazinu Tehnologija hrane.

'Svježe samljeveno pšenično brašno je blijedožute boje, te daje ljepljivo tijesto koje se teško oblikuje i peče. Tijekom skladištenja brašno se prirodno polako izbjeljuje, te mu se odležavanjem poboljšavaju svojstva pečenja. Da bi se takvi procesi ubrzali, brašnu se dodaju kemijska sredstva, kao i aditivi koji poboljšavaju aktivnost kvasaca. Izbjeljivanje brašna prvenstveno uključuje oksidaciju karotenoidnih pigmenata. Rezultat je kidanje konjugiranih dvostrukih veza karotenoida u manje konjugirane bezbojne sisteme. Sredstva za oksidaciju mogu djelovati samo u izbjeljivanju, u izbjeljivanju i poboljšanju tijesta ili samo u poboljšanju tijesta. Često korišteno sredstvo za izbjeljivanje benzoil peroksid djeluje izbjeljivački ili obezbojivački, ali ne utječe na svojstva pečenja', objašnjavaju na portalu tehnologijahrane.com.

Jedan od nusproizvoda ovakve obrade je i aloksan, proizvod urične kiseline. Spomenuta tvar je otrovna za gušteraču i s vremenom može potaknuti i pojavu dijabetesa.

Opasne masnoće
Hrana kojom ćete se riješiti 'lošeg' kolesterola

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jedan od boljih načina za snižavanje razine kolesterola je bolja prehrana. Razmislite stoga o prehrambenim prijedlozima za snižavanje razine kolesterola.

Kolesterol je tvar koju tijelo prirodno proizvodi za normalno funkcioniranje tijela. Postoje dvije vrste kolesterola: HDL, poznatiji kao dobar kolesterol i LDL, poznatiji kao loš kolesterol. Visoka razina kolesterola u tijelu može uzrokovati ozbiljne probleme.

Izbjegavajte hranu koja sadrži zasićene masnoće

Kolesterol se proizvodi iz zasićenih masnoća, stoga treba izbjegavati hranu bogatu zasićenim mastima tj. ne konzumirati svaki dan ili konzumirati u vrlo malim količinama. Prije svega pazite na prerađenu hranu i proizvode životinjskog porijekla kao što su govedina i pileća koža. Osim toga, i zasićene biljne masti treba izbjegavati.

Prerađene biljne transmasnoće

Očvrsnuta biljna mast tj. transmasnoće nemojte uopće jesti. Nalaze se u margarinu, gotovo u svim keksima, gotovim kolačima u kojima nije navedeno drugačije i hrani prženoj u restoranima - u restoranima u kojima to nije slučaj vlasnici će to naglasiti. U državama u kojima su ove masnoće zabranjene smanjio se broj srčanih bolesti.

Jedite hranu bogatu vlaknima

Kolesterol možete kontrolirati i ako jedete više vlaknima bogate hrane. Primjerice, umjesto bijelog jedite kruh od manje-rafiniranog brašna. Osim toga, češće doručkujte cjelovite nezaslađene žitarice poput zobi. Ipak, pazite na količinu jer je i ona vrlo bitna.

Jedite više voća i povrća

Kupus, mrkva, krastavci i zeleno lisnato povrće treba uključiti u svakodnevnu prehranu svih koji žele kontrolirati svoje razine kolesterola. Osim povrća, treba konzumirati i svježe voće. Uz vlakna, ove namirnice sadrže prirodne minerale i vitamine.

Jedite ribu i nemasno meso

Ribu jedite barem dva puta tjedno, po mogućnosti kuhanu ili pečenu na roštilju, a ne na ulju. Masna riba, kao što je bakalar, losos i tuna, bogate su omega-3 masnim kiselinama, koje igraju ulogu u uklanjanju viška kolesterola.

Jedite prave količine

U istraživanje u kojem su bile uključene pretile osobe, koje su slijedile jedan od tri načina prehrane: niskomasnu – niskokalorijsku prehranu, mediteransku prehranu ili niskokaloričnu prehranu siromašnu ugljikohidratima, pokazalo se da manji unos hrane djeluje na kolesterol.

Naime, ukupan kolesterol nakon šest godina bio je niži u odnosu na razine kolesterola na početku studije kod svih sudionika. Ali istraživači su također zaključili da nakon šest godina omjer HDL/LDL kolesterola ostaje značajno niži samo u skupini koja je jela hranu siromašnu ugljikohidratima.

Ovisi i kojeg ste spola
Spavate li manje od šest sati prijeti vam velika opasnost

[You must be registered and logged in to see this image.]

Spavaju li noću manje od šest sati i bude se prerano ženama se povećava rizik od srčanih bolesti.

Manjak sna može pogoršati srčane bolesti kod žena, pokazuje studija.

Američko istraživanje koje je uključilo 700 osoba i trajalo preko pet godina pokazalo je da činjenica da spavaju manje od šest sati noću i bude se rano znatno povećava razinu upalnih procesa kod žena koje već imaju krvožilnu bolest.

Veza između slabog sna i veće razine upala nije uočena kod muškaraca uključenih u istu studiju, objavljeno je u online izdanju Journal of Psychiatric Research.

'Upale su poznati faktor rizika kod kardiovaskularnih bolesti', rekao je dr. Aric Prather, klinički psiholog na University of California u San Franciscu.

'Sad imamo dokaz da slaba kvaliteta sna igra važniju ulogu u razvoju povećanja razine upala nego smo to prije mislili', dodao je.

I prijašnja istraživanja su uočavala vezu između manjka sna i kroničnih zdravstvenih bolesti, uključujući i koronarnu bolest srca.

Znanstvenici s Johns Hopkins University u Baltimoreu ovog su tjedna objavili da redovna tjelovježba, mediteranski tip prehrane, održavanje normalne tjelesne težine i posebno nepušenje štite od razvoja srčanih bolesti. Ustanovili su da ove promjene životnog stila mogu smanjiti rizik od prijevremene smrti za 80 posto.

Povuci palac
Ne biste vjerovali da se ovako liječe grčevi, prehlada i nesanica

[You must be registered and logged in to see this image.]

Povući palac kako biste zaustavili grčeve, voziti bicikl da biste svladali prehladu? Ova i još pokoje neobično rješenje medicinskih problema prakticiraju liječnici.

Prehlada

Znali ste da lagana tjelovježba pomaže ako ste prehlađeni? Kad vježbate koristite cijeli prsni koš i pročišćavate gornje dišne puteve, tvrdi dr. Hilary Longhurst imunologinja iz Velike Britanije. Ipak, ako imate i temperaturu najbolje je ne naprezati se, jer tako ometate rad imunološkog sustava koji se bori s bolešću. U preventivne svrhe, dr. Longhurst preporučuje da jedete veće količine naranči.

Loša probava i žgaravica

U restoranima radije naručite dva predjela nego glavno jelo jer je ono obično premasno. Ako imate problema s probavom, ili ih ne želite imati u budućnosti, pazite da unos masti ne bude prevelik. Masti prolaze polako kroz probavni sustav tako da je za idealnu probavu potreban tek manji udio masti. Dr. Nick Read, gastroenterolog iz V. Britanije kaže: 'Nikad ne jedem crveno meso i gotova jela koja se kupuju u trgovinama jer oni mogu izazvati probleme s probavom.'

Osim toga ne jedite masna jela kad ste pod stresom i vrlo zaposleni, jer stres potiče proizvodnju više želučane kiseline što može rezultirati žgaravicom. Slično djeluje i alkohol.

'Ako osjetim da se u crijevima stvara puno plinova lagano masiram trbuh na lijevoj strani - što je dio debelog crijeva u kojem se nalazi plin - tako da plinovi izađu i mogu na miru spavati', pojasnio je.

Budite se noću

Dr. Guy Meadows, stručnjak za spavanje u londonskoj klinici The Sleep School savjetuje da se u krevetu koncentrirate na trenutak u kojem ste, razmišljate o disanju i svemu što fizički osjećate. Na taj način ne razmišljate o svakodnevnim brigama koje vas mogu razbuditi.

Osim toga savjetuje: 'Pobrinite se da je spavaća soba mračna, da svjetlost ne prodire kroz prozor ili vas ometa neki elektronski uređaj koji emitira svjetlost. I pokrivajte se radije u slojevima, koristeći plahte i lagane prekrivače, a ne veliki jorgan pod kojim se preznojavate i zbog toga budite noću. Sloj viška lako možete maknuti ako vam je prevruće.'

Loše pamćenje

Dr. Sandrine Thuret, šefica laboratorija za mentalno zdravlje na Institute of Psychiatry, King’s College London kaže: 'Postoje specifični neuroni - stanice mozga koje komuniciraju međusobno - uključeni u memoriju. Što ih imate više, to vam je bolje pamćenje. Nova istraživanja pokazuju da je moguće stvoriti ih više i u zrelim godinama.'

'Prehrana ima ogromnu ulogu u tome. Ja prakticiram povremeni post. Svaki drugi dan pojedem samo lagani doručak i vrlo laganu večeru - sve skupa 600 kalorija na dan. Ovo je praktično i ako ste prezaposleni da ručate. Ako zdravi ljudi smanje unos kalorija za 30 posto i povećaju vrijeme između dva obroka, to jača njihovo pamćenje jer se stvara više ovih potrebnih neurona. Iako ne znamo zašto do toga dolazi,' dodala je.

Pojasnila je da je važan i izbor hrane. Hranu bogati omega-3 masnim kiselinama (kojima je bogata plava riba) i flavonoidima (koji se nalaze u svježem voću kao što su borovnice) jede svaki drugi dan. I tjelovježba je ključna za dobro pamćenje pa do posla trči svaki drugi dan, kad ne posti, i tako prelazi put od nekih pet kilometara.

Grč u stopalu

Kad fizioterapeutkinja Sammy Margo osjeti bolni grč, ona potegne nožni palac i jede više banana. Iako nije jasno što je točan uzrok grčeva, smatra se da je ovo povezano sa cirkulacijom. Do nogu krv putuje duže pa je vjerojatno to razlog što su grčevi u stopalu tu češći.

'Kad se javi grč stopala, potegnem palac što jače mogu oko 15 sekundi kako bi se stopalo istegnulo u potpunosti. Zatim opet stanem na tu nogu kako bih vidjela da li je bol nestala. Ponavljam dok ne nestane. Ako i nakon toga dolazi do grčenja, znam da moram piti više vode i jesti više banana koje sadrže magnezij i kalij. Magnezij opušta mišiće, a kalij pomaže u funkciji mišića.'

Loši zubi

Profesor Andrew Eder, s Eastman Dental Institute na University College London, ima šest plombi, što je posljedica nerazborite mladosti, i nema ni jednu novu plombu u zadnjih 15 godina.

'Četkam zube dva puta dnevno - jednom s običnom četkicom, a jednom s onom električnom', kaže. Električna dobro izmasira zubno meso, a običnom je lakše doći do teže dostupnih mjesta na kojima zapnu ostaci hrane.

Bol u leđima

Dr. Rajiv Bajekal, kirurg i ortoped u britanskoj bolnici Barnet kaže: 'Kako starimo zglobovi i diskovi se troše. Povremeno zbog bolova u leđima pijem tablete protiv bolova i redovno izvodim vježbe rastezanja. Kad legnem na pod, prislonim koljena na trbuh i valjam se s jedne na drugu stranu kako bi se leđa dobro istegnula. I ležim na madracu od memorijske pjene koji se prilagođava obliku kralježnice i olakšava pritisak oko nje.'

Šefovi, čujte i počujte!
Na radnom mjestu ste? Slobodno odspavajte

[You must be registered and logged in to see this image.]

Premalo sna smanjuje produktivnost, koncentraciju, inovativnost, zadovoljstvo poslom, a podiže neetičko ponašanje na radnom mjestu. Donosimo pet stvari o zdravstvenom utjecaju spavanja na radnom mjestu.

Nedavno je održan Corporate Sleep Health Summit, u organizaciji Harvard Medical Schoola, na kojem su se okupili stručnjaci i korporativni čelnici, te razmijenili iskustva o utjecaju sna na radnike i njihove poslovne obveze.

Cilj konferencije bio je iznaći rješenje za nedostatak sna koji zdravstveno šteti pojedincu, a poslovno kolektivu.

Neispavanost utječe na produktivnost i inovativnost

Neispavanost utječe na učinkovitost na radnom mjestu. S druge strane, premalo sna smanjuje inovativnost, što je jednako štetno za tvrtku. Neispavanost utječe na prefrontalni korteks mozga. To je područje koje kontrolira inovacije, samokontrolu i kreativnost. Studija provedena 1999. godine pokazala je da premalo sna narušava inovativno razmišljanje i fleksibilno donošenje odluka. Unatoč činjenici da mnogi poduzetnici spavaju pet ili manje sati po noći, premalo sna najviše pogađa tvrtke koje se oslanjaju na kreativnost i inovativnost zaposlenika.

Neispavanost i stres su začarani krug

Prema anketi koju je proveo Huffington Post na 1.000 ispitanika, dvije trećine Amerikanaca je izjavilo da im je premalo sna glavni izvor stresa. Posljedice itekako utječu na njihovu radnu sposobnost.

'Nespavanje i stres su suprotne sile koje su povezane. Stres ometa san, a nedostatak sna pojačava stres i njegove posljedice', rekao je doktor Chris Winter za Huffington Post.

Osam od 10 Amerikanaca kaže da im posao uzrokuje stres, a upravo im je zbog premalo sna smanjena radna sposobnost. Istraživanje je pokazalo da premalo sna može značajno povisiti razinu hormona stresa.

Posao uzima velik danak zdravom snu

Promjena radne kulture i stalna dostupnost zahvaljujući 'pametnim' telefonima i tehnološkim uređajima itekako djeluju na ritam spavanja. Cijena fleksibilnijeg radnog rasporeda dovodi do toga da se telefoni nikad ne gase, te se na poruke i e-mailove odgovara nakon ponoći, nakon završenog radnog vremena, tijekom vikenda ili odmora.

U anketi provedenoj o spavanju, koja je predstavljena na konferenciji, 72 posto anketiranih reklo je da spava s mobitelom kako bi konstantno bili dostupni i na raspolaganju, a 45 posto ih šalje e-mailove ili poruke često ili gotovo uvijek prije odlaska na počinak.

Christopher Barnes, docent na Virginia Tech's Pamplin College of Business, pretpostavlja da su takve oblike poslovanja modelirali menadžeri koji će zaposlenika koji odgovori na e-mail usred noći nagraditi i dati mu stimulaciju.

'Neprestana povezanost ima negativan utjecaj na pojedinca, ali ostavlja dubok dojam na one s kojima radimo', kaže Leslie Perlow, profesorica na Harvard Business Schoolu i autorica knjige Sleeping With Your Smartphone.

Nije svako drijemanje jednako

Osim što pruža niz drugih zdravstvenih pogodnosti, drijemanje može itekako poboljšati radni učinak. Ograničite vrijeme drijemanja na 30 minuta. Ako traje duže, može izazvati umor i poremetiti noćni san. Šanse za drijemanje su najveće između 14 i 15 sati. Drijemanje nakon ručka može povećati učinkovitost (a možda čak i sposobnost učenja) tijekom ostatka dana.

Korporativni Wellness programi moraju se pozabaviti snom i stresom

Gotovo 90 posto tvrtki potiče svoje djelatnike na zdrav način života, kažu rezultati ankete koju je objavio The Wall Street Journal, a proveo ju je Fidelity Investments and the National Business Group on Health. Međutim, većina tih programa usredotočena je na promicanje zdravih prehrambenih navika i tjelovježbu, a ne na smanjenje stresa i zdrave učinke spavanja.

Everyday Health je izvijestio da je istraživanje koje je proveo Society for Human Resource Management 2011. godine među 600 tvrtki pokazalo da samo šest posto njih ima prostoriju za opuštanje zaposlenika.

Promicanje zdravih navika spavanja zaposlenika, programa za opuštanje, određivanje sobe za 'drijemanje' i poticanje zaposlenika da isključe telefon tijekom večeri, vikenda i odmora, sve to može biti polazišna točka za rješavanje neispavanosti u korporativnom svijetu. No, prvi korak je razvijanje svijesti da nedostatak sna negativno utječe na uspjeh.

Provjereni načini
Niste ni svjesni što sve pomaže protiv napornih glavobolja

[You must be registered and logged in to see this image.]

Lijekovi protiv bolova dobro će doći kod povremenih glavobolja, ali ako vas muče na tjednoj ili čak dnevnoj bazi, trebate bolje rješenje. Slijede provjerene strategije koje mogu olakšati, pa čak i eliminirati kronične glavobolje.

Otvorite prozore

Ako prostor u kojem boravite ne prozračujete dovoljno često, koncentracija mirisa od raznih plijesni, parfema, dima i drugih nadražujućih sredstava drastično je povećana, što pogoršava glavobolje svakoj četvrtoj osobi koja pati od glavobolja, pokazalo je istraživanje Johns Hopkins Universityja.

Jednostavno rješenje je otvoriti prozore i ostaviti ih otvorenima dovoljno dugo da odu svi ustajali mirisi. Ponavljajte koliko treba kako bi svjež zrak cirkulirao kroz vaš dom, kažu autori studije.

Jedite đumbir

Dodajte pola žličice svježeg đumbira svakodnevnoj prehrani, a to bi moglo smanjiti čak i kronične glavobolje u roku od tjedan dana, kažu stručnjaci iz Manchester Memorial Hospitala. Zasluge za to pripisuju se aktivnom sastojku gingerolu. Danske studije pokazale su da je to snažan protuupalni spoj kemijski sličan aspirinu koji blokira leukotriene, spojeve koji pokreću bol u mozgu.

Savjet: Koristite đumbir kako biste obogatili okus krumpiru, riži, juhama, složencima, umacima, naribajte ga na sladoled ili ubacite u čaj.

Sunčane naočale

Svaku treću gavobolju izaziva - ili pogoršava - izloženost sunčevim zrakama, tvrde znanstvenici s UCLA-ja. Razlog? Kada jaka svjetlost udari delikatnu mrežnicu u očima, aktivira se bol. Da biste se poštedjeli boli stavite sunčane naočale prije nego izađete iz zatvorenog prostora, čak i kada mislite da ih ne trebate.

Eterično ulje mandarine

Tri puta dnevno na jednu minutu udišite slatki miris eteričnog ulja mandarine i reducirajte rizik od tenzijske glavobolje unutar tjedan dana, savjetuju znanstvenici sa Stanford Universityja. Aromatski spojevi mandarine smiruju središnji živčani sustav, opuštaju napeti vrat i mišiće.

Oprezno s biljnim lijekovima

Ako zbog glavobolja koristite lijekove na recept, prije nego počnete koristiti neke biljne lijekove posavjetujte se s liječnikom ili farmaceutom. Istraživanje Sveučilišta Utah pokazalo je da neki od najpopularnijih biljnih pripravaka, poput ginka, ginsenga, gospine trave ili valerijane - mogu neutralizirati ili ublažiti lijekove protiv bolova, što dovodi do nove pojave neugodnih glavobolja.

Zagrijte se prije vježbanja

Sudeći prema istraživanju Columbia Universityja, ženama sklonima glavoboljama može se javiti bol unutar pet sati nakon vježbanja, ako se prethodno nisu dobro zagrijale. Razlog? Brza promjena u protoku krvi mogu izazvati bolno oticanje krvnih žila u mozgu. Da biste spriječili problem, prvih deset minuta vježbanja neka bude laganog tempa, a zatim postupno povećavajte intenzitet.

Jedite više vegetarijanskih obroka

Kada žene prehranu obogate većim količinama voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica, učestalost pojave glavobolje smanji se za 70 posto, a napadaji su 66 posto kraći i manje bolni, kažu liječnici s kalifornijskog Sveučilišta Loma Linda.

Zdravi ugljikohidrati sadrže stotine prirodnih antiinflamatora koji brzo smanjuju količinu uzročnika glavobolje koje proizvodi tijelo', kaže dr. Neal Barnard, predsjednik Liječničkog povjerenska za odgovornu medicinu u Washingtonu.

Uravnotežite razinu estrogena

Gotovo 60 posto žena bori se s najgorima glavoboljama neposredno prije mjesečnice. Tzv. menstrualne migrene uzrokuje nagli pad estrogena.

Savjet: Ako upotrebljavate oralnu kontracepciju koja sadrži placebo tablete, razgovarajte s liječlnikom da preskočite placebo (neaktivne) tablete kako bi razine estrogena ostale stabilne cijeli mjesec. Ako ne koristite pilule, razmislite o korištenju estrogenskih flastera tijekom predmenstrualnog tjedna kako se bolovi ne bi pojavili.

Budite se uz alarm

Naspavajte se, ali se ne zadržavajte predugo u krevetu. Prema istraživanju Sveučilišta Texas, 79 posto osoba koje pate od glavobolja sklone su boli ako u krevetu ostaju predugo - čak i ako svaku večer imaju otprilike istu količinu sna.

'Mijenjanje vremena buđenja ima veliki utjecaj na moždane funkcije, smanjuje prag tolerancije boli i povećava vjerojatnost grčenja moždanih krvnih žila', objašnjava dr. Michael Smolensky, autor knjige The Body Clock Guide to Better Health.

Savjet: Namjestite budilicu svakoga jutra približno u isto vrijeme, čak i vikendima.

Hrkanje

Apneje, kratki prekidi disanja tijekom spavanja, izazivaju glasno hrkanje, dnevni umor, jutarnje glavobolje. Prekidi disanja dopuštaju ugljičnom dioksidu da se izgradi u krvotoku, što je snažni okidač glavobolje, objašnjavaju znanstvenici. Ako su vas upozorili da glasno hrčete ili prestajete disati tijekom sna, obavijesite liječnika. Studije su pokazale da tretiranje apneja može pomoći da jutarnje glavobolje nestanu u samo dva dana.

Uzmite melatonin

Čak i ako nemate apneje, bilo bi mudro uzeti prirodnu pomoć za san. U brazilskoj studiji, kada su pacijenti skloni migrenama uzimali 3 miligrama melatonina 30 minuta prije spavanja, učestalost glavobolja (i razina boli) srezana je napola. Svakom četvrtom ovaj jednostavan tretman izbrisao je glavobolje u roku od tri mjeseca! Čini se da hormon koji potiče san pomaže spriječiti jedan od najčešćih okidača migrene - količinu ili kvalitetu noćnog sna.

Ublažite stres vremenom za sebe

Izborite se za 30 minuta svakoga dana u kojima ćete se opustiti i odmoriti - vaše bi se glavobolje mogle prepoloviti unutar dva tjedna, kažu znanstvenici s Utah State Universityja.

'Vrijeme u kojem ćete se posvetiti samo sebi drastično smanjuje proizvodnu hormona stresa koji potiču glavobolju', objašnjava dr. Jacob Teitelbaum, autor knjige Real Cause, Real Cure. Pokušajte s kupkama, dubokim disanjem, jogom, drijemanjem ili bilo kojom opuštajućom aktivnosti koja se lako uklapa u vaš raspored.

Ublažite povratne glavobolje

Ako imate barem tri glavobolje tjedno, dobre su šanse da se borite protiv povratnih glavobolja (bol koja se vrati svaki put kada djelovanje lijekova protiv bolova počinje popuštati). Kako biste brzo riješili problem, pokušajte s običnim aspirinom ili paracetamolom. 'Iako većina lijekova protiv bolova koji se prodaju bez recepta uzrokuju povratak bolova, ova dva lijeka su potpuno nevina', kaže David Buchholz, autor knjige Heal Your Headache. 'Napravite promjenu i vaša bol bi se mogla prepoloviti unutar jednog tjedna', tvrdi.

Kada je vrijeme za posjet liječniku

Ako niti jedno od ovih rješenja ne pomaže, vjerojatno imate migrene i trebali biste konzultirati liječnika kako biste ih držali pod kontrolom.

Sudećim prema stručnjacima Cleveland Clinica, žene s migrenama često trebaju preventivne lijekove kako bi bol držale pod kontrolom. Ipak, točno postavljenu dijagnozu ima manje od polovice osoba s migrenom. Ako imate samo jedan od ovih simptoma migrene i vaše metode nisu dale rezultate, obratite se liječniku:

1. Vaše glavobolje traju od 4 do 72 sata
2. Bol opisujete kao pulsiranje
3. Glavobolja se pogoršava ako činite nagle pokrete (recimo sagnete se nešto dignuti s poda)
4,. Osvjetljivi ste na svjetlost ili zvuk, osjećate mučninu tijekom napada glavobolje

Ne igrajte se
Unosite manje tekućine? Evo što vas čeka

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ne pijete li dovoljno vode tj. ne jedete li hranu bogatu tekućinom, prekomjerno gubite tekućinu znojenjem ili čestim mokrenjem dolazi do dehidracije. Što vas tada čeka?

Većina ljudi ne konzumira preporučenih osam do 10 čaša vode dnevno. Istina, tekućina se može unositi i u voću i povrću bogatim vodom te juhama, no ljudi obično ne jedu takve namirnice niti piju dovoljno vode pa su mnogi blago dehidrirani. Nuspojave dehidracije utječu na različite tjelesne sustave i variraju od blagih do po život opasnih.

Suha usta

Nuspojave dehidracije počinju sa suhim ustima i osjećajem žeđi. I jezik i usne sluznice će izgledati suho. Usta čak djeluju ljepljivo.

Umor

Voda je neophodna za staničnu funkciju. Stručnjaci iz American College of Sports Medicinea govore o tome da neadekvatan unos vode sprečava normalno funkcioniranje zapravo svih tjelesnih sustava. Niska potrošnja energije, gubitak mišićne snage i izdržljivosti te umor su simptomi dehidracije.

Dojenčad i djeca s umjerenom do teškom dehidracijom mogu biti pospana i letargična ili mogu biti razdražljivi i nemirni. Tamni krugove ispod očiju i nedostatak suza su još jedan znak dehidracije kod djece.

Glad

Osjećaj gladi je nuspojava dehidracije. Budući da se tekućina može dobiti i putem prehrane tj. namirnica kao što su voće i povrća ili juhe. Vaše tijelo signalizira svoju potrebu za vodom kroz žeđ, ali i kao glad.

Glavobolja

Iz Mayo Clinica poručuju da blaga do umjerena dehidracija uzrokuje i glavobolju. Česte glavobolje mogu biti zaustavljene ako češće popijte čašu vode. Kada ste dehidrirani pamćenje i sposobnost razmišljanja su također smanjeni.

Manja količina urina

Smanjenje urina je znak umjerene do teške dehidracije. Iz Mayo Clinica savjetuju da djeca koja imaju manje od šest mokrih pelena dnevno ili djeca i tinejdžeri koji ne uriniraju tijekom osam ili više sati trebaju hitnu intervenciju zbog liječenja dehidracije. Potaknite unos tekućine, a ako osoba ne može piti ili jesti, odmah mora posjetiti liječnika. Teška dehidracija koja se ne liječi može dovesti do trajnog oštećenja bubrega. Urin bi trebao biti jasan i svijetlo žute boje. Tamni urin, jak miris urina ili peckanje tijekom mokrenja su znakovi dehidracije.

Niski krvni tlak

Umjerena do teška dehidracija može rezultirati niskim krvnim tlakom. Dr. Donna D. Ignatavicius i dr. Linda M. Workman, poručuju da mali unos tekućine uzrokuje smanjenje cirkulirajućeg volumena krvi što uzrokuje nizak krvni tlak. Simptomi mogu biti vrtoglavica i osjećaj slabosti prilikom ustajanja.

Tahikardija

Ubrzani rad srca je znak umjerene do teške dehidracije. Povećavanjem broja otkucaja srca pokušaj je održavanja normalnog krvnog tlaka. Unos nove tekućine je hitno potreban, a ako osoba ne može konzumirati odgovarajuću količinu tekućine mora liječniku.

Izmijenjeni mentalni status

Nuspojava teške dehidracije su zbunjenost i nesvjestica. Osoba koja dođe do tako teškog stanja treba hitnu medicinsku skrb. Osoba s teškom dehidracijom će imati nizak krvni tlak, ubrzani rad srca, a moguće i groznicu, ekstremnu slabost i mentalnu konfuziju.

Nije baš tako
Savjeti o dugovječnosti koje morate uzeti s rezervom

[You must be registered and logged in to see this image.]

Prestanite piti kavu i alkohol. Svaki dan popijte aspirin. Koliko ste puta čuli da će vam primjena ovih savjeta produžiti život? No, izgleda da ovi savjeti nisu korisni. Znanost napreduje, pa je vrijeme da saznate koje prijedloge treba ignorirati.

1. Klonite se kave?

Vjerojatno ste čuli da više šalica kave na dan šteti zdravlju. Iako previše kave nekome može naškoditi, istraživanje objavljeno u New England Journal of Medicine pokazuje suprotno. I muškarci i žene koji su popili dvije ili tri šalice kave na dan i nisu pušili, imali su od 10 do 13 posto manje šanse da umru tijekom 14 godina, koliko je trajala studija, nego oni koji nisu nikad pili kavu. S druge strane, muškarci i žene koji su na dan pili samo jednu šalicu kave, imali su šest i pet posto manje šanse da umru tijekom istog razdoblja. Više kave dovelo je do manjeg rizika od moždanog udara, dijabetesa, srčanih i bolesti i bolesti dišnih puteva. Ali, pazite da kavu ne pijete s previše šlaga, vrhnja i šećera jer ćete poništiti koristi.

2. Mora li se noću spavati baš osam sati?

Problem današnjeg društva je kronična neispavanost. Zbog toga zdravstveni stručnjaci s pravom upozoravaju da je ljudskom organizmu potreban neprekinut noćni san. Međutim, ako unatoč tome što ne koristite 'pomagala' koja će vas držati budnima ne možete spavati duže od šest ili sedam sati, ne morate se uzrujavati. 'Ne trebaju svi jednaku količinu sna', kaže dr. Shelby Harris, stručnjak za san na Montefiore Medical Centeru u Bronxu, NY. Da biste točno znali koliko sna trebate, pokušajte se buditi bez alarma tijekom tjedan dana (dok ste na godišnjem). Ako se nakon prirodnog buđenja osjećate odmorno i tijekom dana imate dovoljno energije, pronašli ste svoju idealnu dužinu sna.

3. Sniziti indeks tjelesne mase (BMI)?

Prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of American Medical Association, malo više kilograma može produžiti životni vijek. Odrasle osobe s indeksom tjelesne mase između 25 i 29,9, imale su šest posto manju vjerojatnost da umru od svih ostalih u svojoj dobnoj skupini. Dijetetičar Jen Brewer objašnjava da ako dodatna težina dolazi iz mišićne mase, osoba će vjerojatno imati niže razine kolesterola i bolji omjer HDL-a (dobrog) i LDL-a (lošeg kolesterola). Nešto povišen BMI također može smanjiti rizik od po život opasnih bolesti srca, moždanog udara i dijabetesa.

4. Optimizam pomaže?

Optimizam doista može pomoći u mnogim situacijama, ali ako ste stariji od 65, neutemeljeni optimizam vam može ugroziti zdravlje. Studija objavljena u časopisu Psychology and Aging pokazala je da su osobe u dobnoj skupini od 65 do 96 godina koje su smatrale da će im se život pogoršati nadživjele svoje vršnjake koji su očekivali bolje dane. 'Naše istraživanje pokazuje da je pretjerani optimizam povezan s većim rizikom od invalidnosti i smrti tijekom sljedećih 10 godina. Pesimizam potiče ljude da bolje čuvaju svoje zdravlje i budu oprezniji', rekao je voditelj istraživanja dr. Frieder R. Lang sa Sveučilišta Erlangen-Nuremberg u Njemačkoj.

5. Jedan aspirin dnevno?

Jedan aspirin dnevno sprečava srčani udar, moždani udar, pa čak i rak? 'Ako ste zdrava 45-godišnja žena, aspirin neće bitno utjecati', kaže dr. Nieca Goldberg, ravnateljica Centra Joan H. Tisch za žensko zdravlje na Sveučilištu New York. Ustvari, svakodnevno uzimanje aspirina može dovesti do krvarenja, alergija i problema sa želucem. 'Pitajte liječnika možete li preskočiti ovu tabletu', predlaže dr. Goldberg.

6. Osam čaša vode dnevno?

Hidratacija je bitna za dugovječnost, no studija iz 2002. provedena na Dartmouth Medical School razotkrila je pravilo 8 čaša. Dr. Goldberg objašnjava: 'Ne postoji magičan broj.' Vodu dobivamo i iz hrane, a ne samo pijenjem vode. Biljni čaj i prirodni sokovi pomažu hidrataciju (gazirani ne). Voće i povrće (kao što su celer i lisnato povrće) čak su i zdraviji način unosa tekućine.

7. Mlijeko je zdravo?

Učili ste da čaša mlijeka čuva kosti i sprečava fatalne ozljede. Ipak, 12-godišnje istraživanje provedeno na Harvardu pokazalo je da žene koje piju mlijeko tri puta dnevno češće lome kosti nego žene koje piju manje od jedne čaše mlijeka tjedno. Kalcij je ključan za jake kosti, a možete ga unijeti i zelenim povrćem, grahom, stvaranjem vitamina D (sunčanje!), pa čak i dizanjem utega. Sirovo mlijeko zaista pomaže u jačanju kostiju, nažalost, danas rijetko gdje možemo kupiti tako kvalitetno mlijeko.

8. Izbacite 'cugu'?

Čaša vina dnevno ne samo da može pomoći radu srca, nego i dodati godine života. Znanstvenici sa Sveučilišta Teksas u Austinu otkrili su da umjereno pijenje, kao što je mala čaša crnog vina (oko četiri grama) dnevno, smanjuje smrtnost kod starijih i odraslih osoba srednje dobi. Dr. Goldberg kaže da je to zato što su srčane bolesti vodeći uzročnik smrti kod žena, a vino je puno antioksidansa koji sprečavaju ozbiljne bolesti.

9. Multivitamini koriste?

Iowa Women's Health Study iz 2011. pokazala je da žene koje uzimaju multivitamine ne žive duže od onih koje hranjive tvari uzimaju samo putem hrane. Samo je dodatak kalcija bio povezan s nižim rizikom od smrti, jer je tijekom trajanja studije umrlo samo 37% sudionica, u odnosu na 43% onih koje nisu uzimale kalcij. Zaključak znanstvenika? Vitamine i minerale unosite jedući voće i povrće.

Vjerovali ili ne
Malo stresa pomaže mozgu, a evo i kako!

[You must be registered and logged in to see this image.]

Iako je općeuvriježeno mišljenje da vam stres itekako škodi, pa čak i skraćuje život, čini se da je u manjim količinama on ipak dobar.

Naime, istraživanje nedavno obavljeno na miševima pokazalo je da stres, ako ne traje predugo, doprinosi stvaranju novih ćelija u mozgu. Ako ga ima previše, stres može biti poguban, i za fizičko i za mentalno zdravlje.

No, ako je suditi prema rezultatima istraživanja do kojih su nedavno došli američki stručnjaci, od malo stresa možemo imati koristi. Naime, kratkotrajan stres povoljno utječe na mozak i potiče pamćenje.

Znanstvenici su tako zaključili da povremeni stresni događaji čine da nam mozak bude budan, a mi sami pažljiviji, oprezniji i sposobni da bolje i brže pamtimo.

Samo veselo!
Osmjeh na licu garantira veću šansu za ozdravljenje

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kao što je već dokazano, naša psiha utječe na nastanak bolesti, ali i na mentalni sklad samog bolesnika. Ona može popraviti naše zdravstveno stanje, ali ga i pogoršati.

Ovisno o tome kako netko prihvaća svoju bolest ovisi i to koliko dugo i uspješno će se liječiti od iste.

U obrani od bolesti ne treba zauzeti pretjerano ležeran stav, ali ne treba ni pretjerano brinuti i misliti negativno, jer upravo takav način razmišljanja može pogoršati oboljenje.

'Kad se čovjek razboli, njemu se istovremeno narušava i mentalni sklad i potrebna mu je psihijatrijska pomoć', tvrde stručnjaci. Čovjekova reakcija na saznanje da boluje od određene bolesti može uvelike ovisiti o društvenoj sredini iz koje potječe.

Paradoksalno, kad se u našoj kulturi optimistični i veseliji ljudi razbole, brže se i pomire sa situacijom te se prepuštaju bolesti, dok se oni koji inače manje vjeruju u pozitivan ishod i sve doživljavaju negativno bolje bore sa situacijom u kojoj su se našli.

Optimizam se nerijetko koristi kao maska za druge ljude, dok se ispod te maske skriva okorjeli pesimizam i negativnost. Upravo ta negativnost se otkrije u trenucima kad nastupi bolest.

S druge strane, oni koji ne djeluju optimistično, u saznanju o bolesti postaju čvršći i više opredijeljeni da se bore protiv lošeg ishoda.

Ipak, nije dovoljno da bolesnik bude samo optimističan, već da takav ohrabrujući stav imaju i članovi njegove obitelji, a posebno partneri i oni njemu najbliži. Samo takvo okruženje može imati bitan učinak na brže ozdravljenje.

Da optimizam pozitivno utječe na čovjeka ustanovili su i američki znanstvenici poslije istraživanja u kojem su sudjelovali pacijenti koji boluju od neizlječivih bolesti, kao i oni kojima slijede ozbiljni operativni zahvati.

Utvrđeno je da sam osjećaj optimizma jača imunološki sustav, a na taj način i organizam. Znanstvenici su utvrdili da psihološki faktor i kod zdravih ljudi igra veliku ulogu, pa tako osobe s pozitivnim životnim stavom rjeđe obolijevaju od gripa i raka, ali i brže pobjeđuju bolesti u odnosu na pesimiste.

Opreza nikad dosta
Što kardiolozi savjetuju svojim najbližima

[You must be registered and logged in to see this image.]

Što je bolje od toga da vam je najbolji prijatelj stilist ili nutricionist? Biti prijatelj s liječnikom za srce! Savjeti za zdravlje koji stručnjaci daju svojim prijateljima i najbližima mogu vam pomoći da živite dulje, zdravije i razumnije.

Lakše s vježbanjem

'Mnogo mojih ženskih prijateljica je usredotočeno na vježbanje i to je super. Međutim, jedno je istraživanja pokazalo da ako trčite 20 do 25 kilometara tjedno, može postarati srce. Prekomjerno vježbanje utječe negativno na srčane mišiće, ta je šteta čest slučaj kod maratonaca. Zastrašujuća istina je da posljedice kardio vježbi mogu biti neželjene. Imam prijateljicu koja je triatlonac - pliva, trči i vozi bicikl svaki dan i rekao sam joj: 'Ako želiš doživjeti Olimpijske igre 2052. smanji količinu vježbanja'. U redu je trčati ali ne treba pretjerivati. Trčite četiri dana u tjednu, ostala tri šećite', kaže kardiolog James O'Keefe.

Pokušajte se ne buditi prije pet sati

'Jedan moj prijatelj, predsjednik Uprave vrlo uspješne tvrtke ponosi se ustajanjem iz kreveta u 4.30 sati. Rekao sam mu: 'Ako ne dopustiš sebi san do pet sati, na dobrom si putu da imaš srčani udar'. Nasmijao se i rekao da je on prebogat da bi umro. Većini ljudi unutarnji sat se resetira oko pet sati. Ako se budite prije toga vaši hormoni stresa vas mogu doći glave. To je i jedan od razloga zašto se većina srčanih udara dogodi oko 3 ili 4 ujutro. Navika da se ne budite prije pet neće uništiti vašu karijeru i potencijalno će spasiti vaš život', objašnjava Lisa Matzer, kardiolog iz Los Angelesa.

Prestanite uzimati hormonsku kontracepciju nakon 40-te

'Ako moja prijateljica koja ima više od 40 godina kaže da još uvijek pije anti-baby pilule, ne libim se savjetovati joj da odmah prestane. S godinama treba sve više pažnje posvetiti tome da estrogen potencijalno može uzrokovati štetu na vašem srcu. Većina žena ne razmišlja o tome prilikom odabira kontracepcije, ali kontracepcijske tablete mogu dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu uzrokovati srčani ili moždani udar kod žena od 35-te pa do kasnih 40-ih. Dobra vijest je ta što se nakon prestanka uzimanja anti-baby pilula hormoni reguliraju brzo i rizik od moždanog ili srčanog udara prolazi nakon otprilike šest tjedana', tvrdi Karla Kurrelmeyer, kardiolog iz Houstona.

Izbjegavajte gazirano

'Većina nas odrasta s idejom da gazirana pića u malim količinama nisu toliko štetna, ali istraživanja su pokazala da oni koji svaki dan piju malu količinu gaziranog povećavaju rizik od srčanog udara. Limenka gaziranog pića ekvivalent je 14 žličica šećera. A za razliku od šećera u krutoj hrani, tekući šećer se odmah apsorbira. Ako moji prijatelji ili članovi obitelji konzumiraju gazirano, savjetujem im da prestanu', kaže Jeff Ritterman, kardiolog iz Richmonda.

Spakirajte torbe - potreban vam je odmor

'Moja radišna prijateljica je mislila da je savršeno zdrava - dok joj liječnik nije otkrio suženje srčane arterije koja zahtijeva ugradnju stenta (cjevčicu od metalne mrežice koja se postavlja u suženi ili zatvoreni dio koronarne arterije). Bila je šokirana i tvrdila je da je ona premlada za tako nešto. Rekla sam joj da se ženama u četrdesetima to može dogoditi. Ako ne nađu vremena za odmor i 'punjenje baterija', hormon stresa kao što je kortizol može povećati rizik srčanih smetnji. Savjetovala sam joj da iz ureda odlazi na vrijeme. Jedno je istraživanje pokazalo da više od 11 radnih sati dnevno povećavaju rizik od srčanih oboljenja za 67 posto', kaže Shyla High kardiolog u Dallasu.

Dodaci prehrani za sportaše, što uzimati, a što izbjegavati?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Koji je od proizvoda za sportaše najbolje uzimati: proteine sirutke, kreatin, L-karnitin? Zadnja dva mjeseca intenzivno se bavim sportom, skoro svaki dan vježbam u teretani, uključen je kardio trening i snaga. Iskusniji sportaši uzimaju određene suplemene, kako bi održali svoju formu i kondiciju. Neke od njih sam zapamtio pa me zanima što vi mislite o tome, koji je najbolji?

Za dobru sportsku izvedbu, kondiciju i dobar izgled određeni suplementi će pomoći, no veliki broj prisutnih na tržištu nemaju znanstvenu osnovu i ne poboljšavaju sportske rezultate.

Važnije od svega bit će dobra prehrana, predlažem da se za početak više zanimate za to kakvu vrstu hrane jesti prije, kakvu poslije treninga i slično.

Ovisno o ciljevima vašeg treninga, radi li se o gubitku tjelesne težine, dobitku mišićne mase ili samo o poboljšanju kondicije, vaša odluka za suplementacijom bi se trebala razlikovati. Nemojte sve sportske suplemente stavljati u isti koš, prije nego se odlučite na redovnu suplementaciju, predlažem vam detaljnije konzultacije sa stručnom osobom.

Što se spomenutih suplemenata tiče, proteini sirutke imaju vrlo visoku biološku vrijednost, lako su probavljivi i iskoristivi organizmu te ih sportaši uglavnom koriste za izgradnju mišićne mase i njezin oporavak.

Kreatin i L-karnitin su spojevi koje naš organizam sam proizvodi iz hrane koju unosimo. Kreatin se dobiva iz tri aminokiseline u tijelu, uglavnom iz mesnih izvora, a sudjeluje u opskrbi mišića energijom.
U obliku suplemenata doprinosi povećanju stanične energije, očuvanju mišića te poboljšava sportsku izvedbu.

L-karnitin sudjeluje u metabolizmu masti te se često koristi kao pomoć pri mršavljenju, međutim u praksi njegova suplementacija se ipak nije pokazala toliko uspješnom te je na listi preparata koji
trebaju daljnja istraživanja.

Za informacije o upotrebi, obliku i dozi pojedinih preparata trebat ćete detaljnije preporuke.

Što pomaže, a što ne
Ojačajte kapacitet mozga uz dvije jednostavne navike

[You must be registered and logged in to see this image.]

Znanstvenici se ne mogu usuglasiti hoće li vam protiv kognitivnog propadanja pomoći omega-3 masne kiseline iz ribljeg ulja i ginko, ali sigurni su da mentalne vježbe djeluju. Naprimjer?

Jednostavne mentalne vježbe, poput igara za trening mozga, mogu pomoći u jačanju moždanih sposobnosti.

Tijekom istraživanja koje je provedeno u kanadskoj bolnici St Michael’s u Torontu pokazalo se da mentalno izazovne križaljke ili sudoku mogu koristiti.

Znanstvenici su pregledali 32 prethodna klinička testiranja u koja je bilo uključeno 25.000 pacijenta još od 1960-ih.

Nisu pronašli čvrste dokaze da biljni dodaci, kao što je gingko biloba, poboljšavaju kognitivne funkcije ili da vitamini i ulja, kao što su vitamin B6 ili omega-3 masne kiseline, imaju pozitivno djelovanje iako su prethodne studije ukazale da sve navedeno poboljšava cirkulaciju mozga. Nisu uočili ni jake dokaze o koristi fizičke aktivnosti.

No, najjače pozitivno djelovanje na kognitivne sposobnosti bile su vidljive nakon mentalnih vježbi, poput kompjutoriziranih igara za trening mozga ili intenzivnog jedan na jedan osobnog kognitivnog treninga memorije, razmišljanja ili brzine obrade informacija.

'Ovaj pregled nudi rješenja za moguće strategije koje mogu spriječiti kognitivno propadanje', rekao je dr. Raza Naqvi sa Sveučilišta u Torontu koji je vodio istraživanje.

Blagi kognitivni pad, procjenjuju znanstvenici, pogađa do 25 posto ljudi starijih od 70 godina. Karakterizira ga slabije pamćenje i prosuđivanje koje ipak ne ometa svakodnevno funkcioniranje.

Istovremeno, demencija, poput Alzheimerove bolesti, pogađa oko 10 posto osoba.

Dr. Naqvi smatra da se buduće studije trebaju usredotočiti na djelovanje kognitivnog treninga na prevenciju kognitivnog propadanja. 'Potičemo znanstvenike da razmišljaju o jednostavnim tehnikama, kao što su križaljke ili sudoku, koje nisu detaljno istražene', rekao je.

Čak i ako ste zdravi
Puls koji vas treba jako zabrinuti

[You must be registered and logged in to see this image.]

Vrlo ubrzan puls prilikom mirovanja utrostručuje rizik od prerane smrti. Šanse su veće čak i ako ste u dobroj kondiciji i zdravi.

Ubrzan puls pri mirovanju – izmjeren nakon što ste prestali s aktivnostima barem pet minuta – može čak utrostručiti šanse od prerane smrti, pokazuje novo istraživanje danskih znanstvenika.

Iako se puls, izmjeren u mirovanju, od 60 do 100 otkucaja u minuti smatra normalnim, studije su pokazale da se rizik od prerane smrti mijenja i unutar ovog raspona. Više otkucaja u minuti povezano je s mogućom preranom smrti, tvrde znanstvenici.

Puls izmjeren pri mirovanju između 51 do 80 otkucaja u minuti povezan je s 40 do 50 posto povećanim rizikom od prerane smrti u usporedbi s onima koji imaju 50 i manje otkucaja u minuti.

Puls od 81 do 90 otkucaja u minuti udvostručuje rizik od prerane smrti, a onaj više od 90 otkucaja u minuti utrostručuje.

Prijašnja istraživanja su ustanovila da sredovječni ljudi s ubrzanim pulsom vjerojatnije umiru od srčanih bolesti.

Redovna tjelovježba uglavnom rezultira sporijim pulsom u mirovanju, no nova studija je otkrila da su u slučaju da ipak imaju ubrzani puls ugroženi i oni čija je tjelesna kondicija iznadprosječna, upozoravaju autori studije.

Danski znanstvenici mjerili su puls oko 3.000 sredovječnih muškaraca koje su o zdravstvenim navikama intervjuirali 1971. godine. U razdoblju od 1985. do 1986. još su jednom pregledani te su im opet mjerili puls.

Šesnaest godina kasnije pregledavajući državne podatke istražili su tko je od njih još živ. Gotovo 40 posto umrlo je do 2001. godine, piše u medicinskom časopisu Heart. Rezultat je pokazao da su oni s najbržim pulsom imali i najveći rizik od prerane smrti, bez obzira na tjelesnu kondiciju.

Izračunali su da za svakih 10 do 22 dodatnih srčanih otkucaja u minuti mirovanja rizik od prerane smrti raste za 16 posto.

Zaključili su da ubrzani puls u mirovanju nije tek pokazatelj loše kondicije, nego je sam po sebi faktor rizika.

Liječnici preporučuju da poduzmete mjere prevencije, a to su prije svega dobra tjelesna kondicija, uravnotežena prehrana i nepušenje.

Naučite razlikovati
Što krade, a što zaista daje energiju

[You must be registered and logged in to see this image.]

Na svakom koraku se nudi brza hrana. Mnogi ne mogu odoljeti iskušenju, pa često jedu takvu hranu, no ona niti daje dovoljno hranjivih tvari niti dovoljno energije. Jedete li krive stvari s vremenom ćete narušiti zdravlje. Na što posebno treba paziti?

Hrana i piće koji oduzimaju snagu

1. Umjetna sladila

Nakon probave stvaraju se niskokalorični šećerni alkoholi kao što su manitol, sorbitol i xylitol. Oni uznemiruju želudac i može doći do napuhivanja i stvaranja plinova što oduzima energiju. Ne koristite ili ograničite žvakače gume s umjetnim sladilima. Osim šećernog alkohola, i samo žvakanje potiče gutanje zraka što dodatno dovodi do stvaranja plinova u probavnom traktu.

2. Industrijski prerađena hrana

Čokoladice ili vreća čipsa daje ekspresnu dozu energije, no procesuirana hrana brzo prolazi u krv što znači da dolazi do naglog vala energije i jednako tako naglog pada.

3. Nikad ne jedite samo slatko

Čokoladicu ili neki desert pokušajte uvijek jesti nakon obroka u kojem su bili zastupljeni proteini i masnoće. To će usporiti apsorpciju šećera i spriječiti nagle promjene šećera u krvi.

4. Nedovoljan unos vode

Ako ste dehidrirani, volumen krvi pada pa se u stanice mišića i vitalnih organa prenosi manje kisika zbog čega se možete osjećati izmoreno.

5. Navečer pijete alkohol

Ne samo da alkohol dovodi do dehidracije, on ometa i san ako ga pijete tri do četiri sata prije spavanja.

6. Energetski napici

Većina energetskih napitaka sadrži kofein, šećer i mnoge kemijske spojeve koji će vam naglo dati snagu. Ali to će kratko trajati, a zatim kreće nagli pad energije.

Hrana i piće koji daju snagu

1. Zdrave masnoće

Avokado, orašasti plodovi, maslinovo ulje i druge zdrave masti olakšavaju probavu, a napuhivanje je manje vjerojatno. No jedite ih u umjerenim količinama.

2. Cjelovita hrana

Manje je više. Jedite cjelovite namirnice što je češće moguće (voće, povrće, orašasti plodovi, grah, mahunarke, cjelovite žitarice) i uvijek se odlučite za najmanje procesiranu verziju zapakirane hrane, koje imaju najkraći popis sastojaka. Kad je u pitanju tjestenine i kruh, pogledajte je li prvi navedeni sastojak cijelo pšenično brašno. Namirnice koje su najbliže svom prirodnom stanju dat će vam mnogo mirniju, dugotrajniju opskrbu energije.

3. Dovoljno vode na dan

Uz svaki obrok popijte, pijuckajući pomalo, 2,5 dl vode. Uživajte i u jagodama, dinji, ananasu ili lubenici za doručak. Voće bogato vodom pomoći će vam da jutro ne krene u deficitu H2O.

4. Energetske pločice

Napravite energetsku pločicu kod kuće, od zobi, meda, orašastih plodova i grožđica. Ili kupite neku s vrlo kratkim popisom sastojaka.